ZAGREB – Poznato je kako je Hrvatska od sredine devedesetih godina primila oko 30 milijardi eura stranih investicija, kao i da su ta ulaganja neravnomjerno raspoređena po državi. Hrvatska gospodarska komora jučer je otkrila pravo stanje stvari koje će mnoge vjerojatno zapanjiti.

Gotovo dvije trećine svih stranih ulaganja slilo se u Zagreb, dok je najveći dio Hrvatske – osobito kontinentalne županije – dobio mrvice.

– Većina stranog kapitala dolazi u Zagreb i naše razvijenije obalne županije, dok su ostali dijelovi zemlje praktički potpuno nezanimljivi međunarodnim investitorima, upozorio je jučer Luka Burilović, predsjednik Komore.

Od 31,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja u razdoblju od 1993. do 2019. godine, grad Zagreb je primio više od 19,1 milijarde eura. Područje Zagreba oduvijek je bilo najrazvijeniji i najnapučeniji dio zemlje, a inozemni su investitori, očito, samo učvrstili tu njegovu vodeću poziciju te pridonijeli povećavanju ekonomskih razlika između glavnoga grada i ostatka zemlje.

Premalo proizvodnje

– Strani kapital u potpunosti je zapostavio kontinentalni dio zemlje, tako je daleko najmanje investicija otišlo u Virovitičko-podravsku županiju, tek 19 milijuna eura. Slijede Požeško-slavonska s 50,7 milijuna, Sisačko-moslavačka s 52,3 milijuna te Bjelovarsko-bilogorska s 90 milijuna eura, priopćila je Komora.

Investitorima su bile razmjerno privlačne i tri jadranske županije, pri čemu prednjači Istarska, koja je u četvrt stoljeća primila 2,3 milijarde eura ulaganja. Splitsko-dalmatinska dobila je 2,2 milijarde, a Primorsko-goranska 2 milijarde eura. U Zagrebačku županiju slilo se 1,8 milijardi.

Tri četvrtine županija, njih 15, u kojima živi većina hrvatskog stanovništva, dobilo je od 1993. godine ukupno 4,3 milijarde eura investicija, ili samo 11 posto kolača, prema podacima HGK-a. Hrvatska je u četvrt stoljeća dobila puno ulaganja, ali velik je problem i to što strancima nije bila zanimljiva gradnja proizvodnih pogona, već su se bacili na banke, trgovinu i telekomunikacije.

– Nikako ne možemo biti zadovoljni strukturom stranih ulaganja, jer su nedovoljno usmjerena na proizvodnju i greenfield projekte, dodao je Burilović. Naime, uvjerljivo najviše izravnih stranih investicija otišlo je u financijski sektor, više od 7 milijardi eura.

Najviše iz Austrije

U trgovinu na veliko i malo uloženo je gotovo 5 milijardi. Međunarodnim su ulagačima zanimljivi i sektori poslovanja nekretninama, pri čemu su 2,2 milijarde eura uložili u poslovanje nekretninama i još 2,1 milijardu putem vlasničkih ulaganja u nekretnine. U telekomunikacije su uložili 2 milijarde, prema Komori.

Od 1993. do danas u Hrvatsku je najviše uložila Austrija, oko 4,5 milijarde eura. Slijede ulaganja iz Nizozemske (4,5 milijardi), Njemačke (3,34) te iz Italije (3,3 milijarde). Nije nepoznato da je glavnina tih ulaganja stigla u Hrvatsku prije krize iz 2008. godine, a nakon toga stranci su srezali prekogranične investicije u cijelom svijetu, pa i u našoj zemlji.

– U posljednje četiri godine bilježimo solidan rast stranih investicija po županijama, od 370 milijuna eura u 2016. do 1,2 milijarde u 2019., ali još uvijek smo daleko od prijekriznih godina i iznosa od 3,6 milijardi eura ulaganja iz 2008. godine, ističe Burilović.

Međutim, taj rast prekograničnih ulaganja nakon 2015. godine ponovo bi mogao stati. Europi i svijetu prijeti nova, nezapamćena kriza zbog posljedica pandemije. Naglo se šire protekcionizam i državna intervencija u gospodarstvo, pri čemu vlade potiču investitore da otvaraju radna mjesta u vlastitoj zemlji.