»Mirovinci« bi mogli na svoj uloženi kapital u autoceste obračunati 4 posto kamata / Foto: S. DRECHSLER
»Mirovinci« priželjkuju učinkovitije upravljanje autocestama i manji broj zaposlenih, prema neslužbenim izvorima. Ali nitko to ne želi javno reći, osobito prije izbora. Očito, mirovinski fondovi žele zaraditi na autocestama kako bi osigurali bolje mirovine
ZAGREB » Mirovinski fondovi su zainteresirani za ulazak u hrvatske autoceste, nesluženo su našem listu potvrdili predstavnici dvaju obveznih mirovinskih fondova, komentirajući odustajanje Vlade od davanja autocesta u koncesiju i njezine najave da će problem otplate velikog duga autocesta pokušati riješiti na drugi način – prodajom 51 posto autocesta mirovinskim fondovima, zaposlenima i građanima.
– Zainteresirani smo za kupnju dionica autocesta, kao i za ostale kvalitetne projekte. Više od toga moći ćemo reći kad budemo znali pod kojim uvjetima će se taj model provoditi, neslužbeno nam kažu »mirovinci«. Na sličan način, tvrde, »zainteresirani su i za ulaganje u Luku Rijeka«, koja također planira privući dodatni kapital, putem inicijalne javne ponude dionica na burzi.
Politička šteta
Promatrači vjeruju da je Vlada odustala od davanja autocesta u koncesiju strancima, jer bi joj to nanijelo golemu političku štetu, osobito u predizbornoj godini. Većina javnosti pozdravila je taj korak, ali Vlada je rekla da od »monetizacije duga« nije odustala. Aktivirala je »plan B«, prema kojem će javni dug, nastao zbog gradnje autocesta na kredit, pokriti prikupljanjem novca na drugi način. Banski dvori očekuju da će ponudom 51 posto dionica državnih autocesta prikupiti gotovo 12 milijardi kuna, od čega bi čak 80 posto trebali dati mirovinski fondovi.
Dug autocesta bolje je refinancirati kreditima uz niže kamate. Takve jeftine kredite, upozorava ekonomist Ljubo Jurčić, Vlada bi mogla osigurati i uz pomoć Hrvatske narodne banke, po receptu kojeg upravo provodi Europska središnja banka, a slično rade i središnje banke SAD-a, UK-a, Japana i drugih država. Međutim, za to je potrebna promjena hrvatske fiskalne i monetarne politike, koju treba staviti u službu gospodarskog rasta i zapošljavanja, zaključuje profesor.
»Mirovincima« novac nije problem, jer sva četiri obvezna mirovinska fonda – Allianz, Raiffeisen, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi – na svojim računima trenutačno imaju čak 68,7 milijardi kuna, prema izvješću Hanfe za siječanj. Njihov najveći dužnik upravo je država. Oko 70 posto novca, ili 48,5 milijardi kuna, fondovi su posudili hrvatskim vladama tako što su kupili državne obveznice.
Treća opcija
Očito, mirovinski fondovi žele na autocestama zaraditi, kako bi budućim umirovljenicima osigurali bolje mirovine. Stručnjaci tvrde da autocestama treba racionalizacija upravljanja. Vlada je vjerovala da će taj posao prebaciti na koncesionara. Sada, kad je aktiviran »plan B«, Vlada će tu odgovornost morati preuzeti sama, ako želi privući novac mirovinaca i ostalih ulagača.
Brojni ekonomski stručnjaci poput Drage Jakovčevića, Ivana Lovrinovića, Ljube Jurčića i Željka Lovrinčevića već dugo tvrde da se problem duga autocesta može riješiti i na treći način – tako da Vlada refinancira skupe kredite, s najmanje 7 posto kamata, kojima su autoceste sagrađene. Profesor Jurčić kaže da bi Vlada trebala te kredite zamijeniti jeftinijima, uz dva-tri posto kamata. Trenutačno, kamate na tržištu su najniže u novijoj povijesti. Ako država iskoristi tu jedinstvenu priliku, tvrdi profesor, proći će jeftinije nego uz pomoć koncesionara ili mirovinaca.
– Vlada bi se trebala riješiti iluzije da će se davanjem autocesta mirovinskim fondovima riješiti kamatarenja, kako to vjeruje premijer Milanović. U svakoj varijanti rješenja država će morati platiti kamate, samo je pitanje na koji način, kaže Jurčić. Ako autoceste dobiju mirovinci, oni će na uloženi kapital zaračunati najmanje 4 posto kamata, jer moraju osigurati profit, uvećati novac umirovljenika. U suprotnom, fondovi bi učinili zločin prema umirovljenicima, kaže Jurčić.
