U Reifeisen banci,  kad plaćaš u kovanicama neki račun, naplate i 2,5 posto »kazne« za kovanice. Je li to moguće, za hrvatsku valutu?« – pita naš čitatelj, koji nam se obratio nakon što su mu na iznos koji je plaćao u sitnom novcu naplatili veću proviziju nego za iznos plaćen u kunskim novčanicama. Provjerili smo – zašto je tako.

Financijske institucije u državi, većinom banke, naplaćuju naknadu za konverziju kovanica u novčanice, doduše za nešto veće iznose, opravdavajući to manipulativnim troškovima, troškovima brojenja tih apoena i slično, pri čemu uvjeti – je li riječ o klijentu banke ili ne, je li riječ o zamjeni ili pologu, iznosu i visini naknade, variraju od banke do banke. U takvim uvjetima, ispada da kovani novac zapravo ne vrijedi koliko i papirnati, za čije se brojanje naknada ne naplaćuje, a sve skupa povlači i pitanje, zašto se onda još i ne dobije nagrada za virtualna plaćanja, pri kojima nema fizičkog rada – sve odradi internet – nego se još plaća naknada i na internet bankarstvo? Temeljem čega dakle neke banke klijente kažnjavaju ako donesu kovanice, ako su kunske kovanice, kao i kunske novčanice, službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da Zakon o platnom prometu propisuje određene obveze za kreditne institucije i druge pružatelje platnih usluga u vezi naknada te izmjena i dopuna okvirnih ugovora vezano uz transakcijske račune i ostale platne usluge. Pritom Zakon o platnom prometu ne uređuje visinu naknada koju pružatelj naplaćuje za pružene platne usluge, kao ni način njihova određivanja, ali propisuje obvezu pružatelja platnih usluga da informira korisnika platnih usluga o svim naknadama koje se naplaćuju vezano uz izvršavanje platnih usluga. 

– Kada je riječ o plaćanju kovanim novcem moramo reći da pružatelj platnih usluga (banka) ima pri obradi novčanica i kovanog novca određene troškove. Obrada gotovog novca, posebno obrada i sortiranje kovanog novca, u skladu s prihvaćenim standardima obrade gotovog novca, jest i u pogledu troškova dodatni posao koji uključuje obradu i provjeru kakvoće kovanog novca, te njegovo sortiranje i obradu prema kriterijima prikladnosti za promet. Visina naknade posljedica je, dakle, toga da su manipulativni troškovi obrade kovanog novca za poslovnu banku veći od obrade novčanica. S obzirom da se navedeni troškovi razlikuju među bankama (u prvom redu tehnološka rješenja uvedena u nekim bankama utječu na njihovo znatno smanjenje), različita je i visina naknada. Tako, prema našim saznanjima, neke banke tu naknadu svojim klijentima ne naplaćuju, zaključuju u HNB-u.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista