Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Većina sigurnosnih sustava mogla bi postati obvezna od svibnja 2022. za nove modele vozila, a dvije godine kasnije i za postojeće modele. Riječ je o sustavu za pomoć pri kontroli brzine, ali i sustavu za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola
RIJEKAParlament Europske unije je golemom većinom od 578 glasova za, uz samo 30 protiv te 25 suzdržanih, usvojio uredbu o obaveznoj ugradnji čitavog niza sigurnosnih sustava u automobile koji bi morali za 20 posto utjecati na smanjenje smrtnog stradavanja u prometu. Većina tih tehnologija i sustava mogla bi postati obvezna od svibnja 2022. za nove modele, točno dvije godine kasnije i za postojeće modele.
Riječ je o inteligentnom sustavu za pomoć pri kontroli brzine, sustavu za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola. Obaveznim će postati, u automobilima bolje opremljenosti već poznati, i sustavi za upozoravanje u slučaju pospanosti i manjka pozornosti vozača, napredni sustav za upozoravanje u slučaju odvraćanja pozornosti vozača, signal za zaustavljanje u nuždi, sustav za detekciju pri vožnji unatrag. Ono što se također najavljuje je obaveza ugradnje uređaja za snimanje podataka o događajima u zrakoplovima poznat kao »crna kutija« koji bi se trebali ugrađivati u autobuse.
Mnogo nedoumica
Istina, prijedlog još treba odobriti Vijeće ministara EU-a, ali s obzirom na skoro stopostotnu prihvaćenost od strane EU parlamenta, teško je vjerovati da će Vijeće odbiti ovaj zakon. Tim više jer je svima pred očima, odnosno neizglasavanjem i na savjesti, činjenica da je lani na prometnicama EU-a poginulo 25.100 osoba, dok ih je 135 tisuća teško ozlijeđeno, s frustrirajućim posljedicama po daljnji život.
Svake minute u svijetu pogine više od dvije osobe. U zadnje tri godine, u svijetu je broj poginulih godišnje narastao s 1,25 na 1,35 milijuna, odnosno u tisuću dana povećao se na godišnjoj razini za – 100 tisuća! Koliko god mislili suprotno, najmanje se gine na prometnicama država gdje je promet najgušći, gdje ima najviše automobila po stanovniku. A najviše se gine tamo gdje automobila skoro da i nema – u Africi. U Europi na 100 tisuća stanovnika godišnje ginu 9,3 osobe, u Africi njih 26,6.Razloga za takvo stanje je nekoliko, najvažniji su oni o rigoroznoj i vrlo skupoj primjeni zakona kao i o čitavom nizu faktora, od prometnica do automobila, koji se odnose na tehničku komponentu sudionika u prometu. Ima još – više od pedeset posto poginulih u prometu, globalno gledano su pješaci, biciklisti i vozači najrazličitijih motocikala. Pješaci najviše ginu u Africi, motociklisti u Aziji. Ono št posebno zabrinjava, najviše je poginulih u dobi do – 30 godina.Inače, prosjek u EU-u je 5,5, u Hrvatskoj 7,8 poginulih na 100 tisuća stanovnika. Bolji smo od europskog, ali znatno lošiji od EU prosjeka. U našem su društvu po tom pitanju Bugari i Rumunji što ne iznenađuje jer slični smo si po većini parametara koji se odnose na standard, pa zbog čega i tako bilo i u – prometu.
– Podaci o broju poginulih i teško ozlijeđenih, a radi se o desecima tisuća ljudi, te procjena kako će uvođenje svih navedenih sustava i mjera te crne brojke smanjit za 20 posto, dovoljan su razlog zbog kojeg se ne bi trebalo dvojiti o njihovom uvođenju – bio je kratki, jezgroviti i nedvosmisleni komentar hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan, osobe koja se u svom briselskom mandatu itekako istaknula promjenom čitavog niza za Hrvatsku diskriminirajućih zakona iznesenom za naš list.Što to znači za hrvatske vozače? U prvom valu sasvim sigurno jako mnogo – nedoumica. Posebno stoga jer modalitet samog tehničko-tehnološkog usklađenja postojećih automobila s novim zakonodavstvom potpuno nepoznat. Tim više što je rok za uvođenje novih sustava vrlo kratak. Mada, da će se ovakvi pomaci dogoditi bilo je više nego jasno. Predugo se naime kao glavne krivce za pogibelj na cestama EU-a ističu brzina i alkohol. S obzirom na to da je upravo te elemente poprilično lako izolirati i eliminirati, bilo je samo pitanje dana kad će se jedna takva odluka izglasati.
Spašavanje tisuća života
Kad je alkohol u pitanju, sustavi što ne dopuštaju pokretanje automobila ako količina alkohola prelazi zakonski dopuštenu količinu već su poznati. Istina, njihovu raniju primjenu onemogućavali su različiti zakoni jer je količina »dopuštenog alkohola« neujednačena od države do države, no kako se najavljuje razina od 0,5 promila mogla bi postati važeća za čitav EU. Istina, glasni su i zahtjevi da se količina alkohola svede na – 0,0 što je danas važeće za mlade vozače i profesionalce. Hrvatska je neko vrijeme imala i taj zakon, no nakon brojnih prigovora, ali i znanstvenih istraživanja, vraćena je kategorija od 0,5 promila s tvrdnjom da ona minimalno utječe na brzinu reakcije i percepciju okolnog prometa.
U Parlamentu poručuju da će se ovim zakonom sljedećih godina omogućiti spašavanje tisuća života. – Uvijek nam je sigurnost sudionika u cestovnom prometu bila izuzetno važna, posebno onih najugroženijih. Dodatna obvezna oprema za automobile, kamione i autobuse pridonijet će spašavanju života ljudi, poruka je iz Parlamenta.
Prema projekcijama čitavog niza institucija koje se u Hrvatskoj bave prometnom sigurnosti, 2020. godine u prometu ne bi smjelo biti više od – 213 poginulih. No dok je kod uvođenja te strategije prije desetak godina postotak smrtno stradalih značajno padao, zadnjih je godina došlo do stagnacije. Konkretno 2017. godine u prometu je poginulo 331 osoba, dok je lanjska godina skoro ponovila te brojke. A trebali smo biti negdje u zoni 250 poginulih godišnje. Ono što je indikativno, i u Hrvatskoj značajno raste udio poginulih na dva kotača.
Prema procjenama, inteligentnim sustavom za pomoć pri kontroli brzine (ISA) u EU-u bi se mogao smanjiti broj smrtnih slučajeva na cestama za 20 posto. – Ne uvodimo ograničavanje brzine, već inteligentni sustav uz pomoć kojeg će vozači točno znati kada prekoračuju brzinu. To neće samo sve nas učiniti sigurnijima nego i pomoći vozačima da izbjegnu kazne zbog prekoračenja brzine, rekla je Różi Tunan.Ma koliko djelovalo alarmantno, ovaj je set zakona ipak tek – prijelazni. S jedne strane prema još strožim propisima i višim kaznama, s druge prema autonomnoj vožnji koja bi za desetak godina mogla u velikoj mjeri izbaciti potrebu za vozačima.Ono što je pak i dalje jasno – nije problem u zakonodavstvu ni vozačima, već u moćnim proizvodnim lobijima. Čemu automobili kojima je brzina limitirana na – 250 km/h?! Dopušteno je u većini država 130 km/h tako da je vrlo jednostavno automobilima »blokirati« brzinu na 150 km/h i pola je posla gotovo. Da, ali očigledno jači su oni kojima to – nije u interesu.
