D. Jelinek
I u SDP-u i u HDZ-u smatraju da je moguće da neki kandidati ostanu bez vjerodajnica, pa čak i da nova predsjednica Republike traži da se dio novih ambasadora ne imenuje sve do iza parlamentarnih izbora
ZAGREB » Hrvatski veleposlanik u Rusiji Igor Pokaz krajem lipnja ove godine napustit će veleposlaničku dužnost u Moskvi. Ako Hrvatska ne želi u toj velikoj i važnoj zemlji biti bez najvišeg diplomatskog predstavnika, dogovor oko nasljednika Igora Pokaza morat će biti jedan od prvih dogovora na vanjskopolitičkom planu između nove predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i aktualne vlade, odnosno premijera Zorana Milanovića.
Hrvatska može, naravno, neko vrijeme funkcionirati i s upražnjenim veleposlaničkim mjestom, no to bi, smatraju naši sugovornici iz diplomatskih krugova, bila pogrešna poruka Rusiji i to baš u vrijeme zategnutih odnosa te zemlje s Europskom unijom, čija je članica i Hrvatska.
Osim Pokaza, koji odlazi dragovoljno, ove bi godine Vlada i predsjednik, odnosno predsjednica trebali dogovoriti imenovanja još desetak novih ambasadora. Iako formalno nije propisano trajanje mandata, uobičajeno je da se veleposlanici rotiraju ili povuku s mandata nakon četiri godine. To znači da bi tijekom ove godine trebalo poslati nove ambasadore u, primjerice, Austriju, Brazil, Irsku, Kanadu, Makedoniju, Nizozemsku, Norvešku, Rumunjsku, Tursku i još neke države.
Bivši predsjednik Stipe Mesić i nekadašnji premijer Ivo Sanader imali su nesuglasica i oko toga tko će Hrvatsku predstavljati na zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku. Između Josipovića i Milanovića dogovoreno je, pak, da naizmjenice zastupaju Hrvatsku na tim zasjedanjima. No, zbog lanjskog putovanja Milanovića u SAD, Josipović je Hrvatsku predstavljao u UN-u dvije godine zaredom, pa je dogovoreno da će Milanović na Opću skupštinu ponovno ove godine. Međutim, s obzirom na promjenu na Pantovčaku, otvara se pitanje hoće li i UN (ponovno) postati točka prijepora.
Oko nekih kandidata već je ranije postignut načelan dogovor, ti su ljudi, kako neslužbeno doznajemo, već dobili tzv. agremane, odnosno suglasnost zemalja primateljica, no službena procedura njihovog imenovanja nije dovršena. Trebala bi biti završena u mandatu nove predsjednice, koja im treba dati vjerodajnice, pa se otvara pitanje hoće li ona, kao sukreatorica vanjske politike, tražiti da se procedura ponovi, kako bi i sama sudjelovala u odluci o kandidatima, pogotovo ako bude smatrala da neki kandidati nisu dovoljno dobri.
Opširnije u tiskanom izdanju
