ZAGREB Državni proračun za sljedeću godinu, težak 128,4 milijarde kuna, koji je jučer usvojila Vlada, u sebi nosi nekoliko zamki koje prijete njegovu ostvarivanju ili promjenama čak i prije nego ga potvrde zastupnici u parlamentu. Cijela konstrukcija u kojoj bi država u sljedećoj godini trebala prikupiti 121,6 milijardi kuna prihoda, što u konačnici znači deficit od 6,8 milijardi kuna (1,9 posto BDP-a) napravljena je na projekciji rasta BDP-a od 3,2 posto. Tomu bi, procjenjuju u Vladi, s pola postotnog boda trebala pridonijeti porezna reforma koja stupa na snagu 1. siječnja.

Ako se projicirani rast ne ostvari, Vlada će morati korigirati i prihode i rashode, no proračun za sljedeću godinu u opasnost bi mogle dovesti neke stare hrvatske boljke o kojima na Vladi jučer nitko nije govorio, ali na njih upućuju i pojedini Vladini dokumenti koji su pratili proračun, kao i aktualnosti na političkoj sceni.

Tako tablica s dospjelim, a nepodmirenim obvezama i službeno otkriva da je u samo devet mjeseci ove godine Ministarstvo zdravstva pod vodstvom bivšeg ministra Daria Nakića povećalo dugovanja u sektoru zdravstva za 1,1 milijardu kuna i da su oni posljednjeg dana rujna iznosili 2,7 milijardi kuna. Dug samog ministarstva povećan je za 489 milijuna kuna, dok su nepodmirene obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje narasle za čak 615,9 milijuna kuna. O tome se na jučerašnjoj sjednici Vlade nije govorilo, a novinari naknadno nisu dobili priliku pitati bilo koga u Vladi kako taj kronični problem hrvatskog zdravstva misli liječiti sadašnja Vlada.

Prijetnja predloženom proračunu mogle bi biti i obveze prema zaposlenima u javnom sektoru koji od Vlade traže da poštuje sporazum potpisan još 2009. godine i da im i osnovicu plaće poveća za šest posto, te isplati dug za ovu godinu kada je to obećanje i trebalo stupiti na snagu.

Sindikalni zahtjev za sljedeću godinu težak je gotovo dvije milijarde kuna, a Vladina ponuda na posljednjem sastanku bila je – pola milijarde kuna. No, kako dogovor nije postignut, čini se da čak ni ta ponuda nije ugrađena u državni proračun. 

Rashodi za zaposlene rastu za 702 milijuna kuna, no njihovo raščlanjivanje stavku po stavku otkriva da od tog iznosa 275 milijuna kuna otpada na EU komponentu, odnosno one zaposlene i poslove koji se financiraju kroz EU projekte. Od preostalog novca, oko 150 do 200 milijuna kuna morat će se potrošiti na povećanje plaća na osnovi minulog rada, tako da u proračunu nema prostora ni za polovično pokrivanje zahtjeva sindikata. Ukoliko se Vlada i sindikati danas približe dogovoru, on će se u sporazum morati ugraditi kroz amandmane.

Još je neizvjesno i kakva će prava donijeti novi jedinstveni zakon o hrvatskim braniteljima, te hoće li u njega biti uključeni i pripadnici HVO-a iz BiH. No, ako se samo dio prava koja su se spominjala kroz protekle dvije godine ugradi u taj zakon, povećanje od 221 milijun kuna, za koliko je rastao proračun Ministarstva branitelja, neće biti dovoljno da država pokrije nove obveze.

Opširnije pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista…