SVE DALJE OD EU PROSJEKA Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

Ako se ovi trendovi nastave, izgubit ćemo društvo u potpunosti i ostati – zemljopisni pojam / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Za nekoliko desetljeća unuci će živjeti lošije nego što su živjele njihove bake i djedovi, a to se doista nije događalo. Predviđanja da će za nekoliko desetljeća Hrvatska na mirovine ukupno, iz prvog i drugog stupa, trošiti 8,4 posto BDP-a, da će imati sve veći udio stanovnika iznad 65 i 85 godina znači da će se položaj starije populacije pogoršavati, upozorava analitičar Željko Lovrinčević

ZAGREB Vlada je u četvrtak usvojila Program konvergencije za razdoblje do 2022. godine koji za cilj ima, kako mu i samo ime kaže, približavanje Hrvatske Europskoj uniji, ali dio projekcija iz tog programa pokazuje da se Hrvatska po nekim važnim pokazateljima u sljedećim desetljećima neće približiti prosjeku Unije nego će se čak i udaljavati.

Riječ je o izdvajanjima za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb o starijima, pa će današnji hrvatski srednjoškolci i studenti u vrijeme kad postanu umirovljenici zapravo zaostajati u standardu za svojim kolegama u EU-u. I to će se događati čak i u o onim dijelovima javnog sektora u kojem će Hrvatska povećavati izdvajanja u sljedećim desetljećima.

Povećane razlike

To povećanje neće se dogoditi u mirovinskom sustavu, jer će izdvajanja za mirovine sa sadašnjih 10,6 posto BDP-a u 2040. pasti na 9,1 posto, dok će 2070. godine pasti na 8,4 posto, iako će se do tada broj građana starijih od 65 godina samo povećavati.

S druge strane izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb za starije će rasti, ali na tom polju Hrvatska će, umjesto približavanja dodatno zaostajati za EU-om. Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a.

Da takav postotak vrijedi i u Hrvatskoj za zdravstvo bi se izdvajalo još najmanje 5,7 milijardi kuna godišnje. No, razlika će se dodatno povećavati, Hrvatska će 2050. godine za zdravstvo izdvajati 5,8 posto a prosjek EU-a bit će 7,7 posto.

Još veća razlika bit će kod dugotrajne skrbi za starije. Danas Hrvatska za tu skrb izdvaja 0,9 posto BDP-a, dok je u EU-u prosjek 1,6 posto BDP-a. Unatoč povećanju, Hrvatska toliki udio neće dosegnuti i u sljedećih pet desetljeća.

Prema Vladinom projekcijama, 2070. godine Hrvatska će za dugotrajnu skrb ulagati 1,2 posto BDP-a, ali će prosjek odvajanja za dugotrajnu skrb u EU-u otići na 2,7 posto BDP-a.

Iako je Vladin dokument program konvergencije za razdoblje do 2022. godine, puno je bitnije, napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, pogledati trendove do 2030. i 2040 ili 2070. godine, a to bi posebice morali učiniti političari koji trebaju promišljati hrvatsko društvo i državu.

Premijer Andrej Plenković ovih se dana u nekoliko navrata pohvalio time da je Hrvatska i u prošloj godini imala proračunski suficit i to u iznosu od 758 milijuna kuna. Procjenu o proračunskom višku za 2018. godinu dao je i Savjet HNB-a ali oni nisu spominjali iznos. Takve je podatke dosad uvijek iznosio Državni zavod za statistiku, odnosno oni se objavljuju isti dan kad to čini Eurostat. Takva je objava predviđena za utorak i obično bi nakon nje Vlada usvojila i Nacionalni program reformi i Program konvergencije i od ulaska Hrvatske u EU nije se dogodilo da premijer takve podatke objavi prije Eurostata ili DZS-a. U Europskim Komisiji jučer nismo, jer je bio neradni dan, uspjeli doznati kako gledaju na ovakav premijerov potez i smatraju li je li prekršio kakvo pravilo, tek su nam neslužbeno neki sugovornici rekli da Vladi nitko ne može zabraniti iznošenje projekcija.No, teško se oteti dojmu da je premijer iznoseći preciznu brojku od 758 milijuna kuna govorio samo o projekcijama a ne i preciznim statističkim podacima. U Vladi se brane time da su oni iznosili samo projekcije no činjenica je da su to učinili prvi put ove godine i to nakon što su smijenili dosadašnjeg ravnatelja DZS-a i na njegovo mjesto imenovali Lidiju Brković. Dva tjedna nakon toga Vlada izlazi s podacima koji joj idu u korist prije DZS-a i ne bi to bio prvi put da se objave DZS-a pokušaju prilagoditi vladajućima.

– Kad se pogledaju projekcije nekoliko desetljeća unaprijed onda govorimo o divergenciji, o udaljavanju od EU-a ne o približavanju. U desetljećima koja dolaze imat ćemo radikalno pogoršavanje položaja starije populacije. Budući umirovljenici imat će relativno lošiju dostupnost zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, a manje će se odvajati i za njihove mirovine – upozorava Lovrinčević. Dodaje da su danas po tom pitanju stvari lošije nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što znači da djeca žive lošije od roditelja, a to je iznimno rijetko događalo u modernoj povijesti.

– Za nekoliko desetljeća unuci će živjeti lošije nego što su živjele njihove bake i djedovi, a to se doista nije događalo. Predviđanja da će za nekoliko desetljeća Hrvatska na mirovine ukupno, iz prvog i drugog stupa, trošiti 8,4 posto BDP– a, da će imati sve veći udio stanovnika iznad 65 i 85 godina znači da će se položaj starije populacije pogoršavati i da će prosječna mirovina biti oko 30 posto prosječne plaće što je znatno lošije od sadašnjih loših 40 posto – procjenjuje Lovrinčević. Projekcije pokazuju, upozorava on, da se Hrvatska po standardu ništa nije približila Austriji u odnosu na ono gdje je bila dok su bile dio iste države, a da se to očito neće dogoditi ni u budućnosti.

Želja kao kletva

– O tim bi brojkama trebali misliti oni koji promišljaju hrvatsku politiku jer ćemo, ako se ovi trendovi nastave, izgubiti društvo u potpunosti. Hrvatska će postati samo destinacija. Je li doista cilj da postanemo samo zemljopisni pojam – pita Lovrinčević. Zaključuje da će se na kraju želja da netko doživi starost u Hrvatskoj pretvoriti u kletvu s obzirom na to kakav će biti položaj starijeg stanovništva za nekoliko desetljeća.