Foto Roni Brmalj
Najveći je broj komentara, ukupno 73, stiglo na Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje. Upola manje kontroverzan, s ukupno 38 primjedbi, pokazao se Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
ZAGREB Jedini komentar koji je u javnoj raspravi o Cjelovitoj kurikularnoj reformi dobio kurikulum iz matematike jezične je prirode, a odnosi se na riječ »kurikulum« koju bi, prema nekima, trebalo zamijeniti izvornom hrvatskom rječju uputnik. Jednako nezanimljivi kritičarima predložene obrazovne reforme očito su bili i kurikulumi engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i grčkog jezika te islamskog vjeronauka, na koje je stigla samo jedna, već navedena jezična primjedba.
U javnoj raspravi uvjerljivo su najgore prošli kurikulum za gimnazijsko obrazovanje, te međupredmetne teme Zdravlje i Građanski odgoj koji su bili predmetom orkestrirane kritike konzervativnih katoličkih udruga i istomislećih pojedinaca. Najveći je broj komentara, ukupno 73, stiglo na Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje.
Stručne recenzije
Upola manje kontroverzan, s ukupno 38 primjedbi, pokazao se Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, a 36 je komentara stiglo na račun Metodološkog priručnika za prijedlog područja kurikuluma. Rijetki su dokumenti, osim spomenutih, dobili više od 20 komentara, među njima kurikulumi prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja, te kurikulumi međupredmetnih tema Zdravlje i Građanski odgoj. Većina je nastavnih predmeta, unatoč brojnim kritikama koje su svojedobno upućivane na račun povijesti te hrvatskog jezika, dobila tek prosječnih desetak ili manje komentara, dobrim dijelom uopćenih, koji su se ponavljali i u drugim kurikulumima.
Uvjerljivo je najveći broj komentara u javnoj raspravi o Cjelovitoj kurikularnoj reformi stigao na dvije međupredmetne teme – Zdravlje i Građanski odgoj. Na te su kurikulume upućene ukupno 52 primjedbe, po 26 na svaki. Njihova je brojnost, kako se vidi i iz sadržaja i iz tajminga komentara, posljedica nedavne akcije udruge Grozd koja je pozvala pobornike svojih stavova da se u čim većem broju odazovu javnoj raspravi i onemoguće donošenje za njih neprihvatljivih dokumenata.
U javnu su raspravu stigle i stručne recenzije koje je na temu kurikularne reforme dalo stotinjak stručnjaka sa sveučilišta, škola, znanstvenih instituta i iz HAZU-a. Recenzije je zatražilo Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a. One su zauzele veći dio prostora javne rasprave o kurikulumima, a zanimljivo je da su u javnu raspravu upućene u istom obliku kao i za stručnu raspravu, ne vodeći računa o tome da su dokumenti u međuvremenu mijenjani u skladu s primjedbama iz stručne rasprave.
Sporan i model
Osim udruga Grozd i U ime obitelji, koje su i u javnoj raspravi izrekle već poznate stavove o promašenosti većeg dijela kurikuluma i potrebi njihove temeljite revizije, svoj je komentar dao i Forum za slobodu odgoja, izražavajući svoju podršku Cjelovitoj kurikularnoj reformi upravo u obliku u kakvom je predložena.
Ako se budući voditelji obrazovne reforme budu vodili njima, od Cjelovite kurikularne reforme neće ostati ništa. U recenzijama se ona proglašava promašenom, nekompetentnom, voluntarstičkom, populističkim pamfletom koji bi školstvu donio više štete nego koristi. Mnogi od recenzenata zato traže da se od CKR-a potpuno odustane i počne od temelja raditi na drukčijoj obrazovnoj reformi. Mnogima od njih sporan je čak i model reforme utemeljen na ishodima učenja, odnosno kompetencijama koje učenici stječu tokom obrazovnog ciklusa, iako upravo na tom modelu počivaju obrazovni sustavi Finske i drugih zapadnoeuropskih država.
