Otvorena nova fronta

Slijedi li novi ozbiljan sukob u vladajućoj koaliciji? Most: Porezni USKOK mora biti samostalan

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Patrik Maček / PIXSELL

Foto Patrik Maček / PIXSELL

Dok ministar Marić kaže da se služba ne ukida, već stavlja u okvir Porezne uprave, iz Mosta poručuju da to ne dolazi u obzir, jer su pravi rezultati stigli tek kad je »porezni USKOK« postao samostalan



ZAGREB Osnovan prije dvije godine kao posebna, neovisna služba pri Ministartsvu financija, Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, koji je za svog trajanja razotkrio velike porezne malverzacije od preko milijardu kuna, bit će pripojen Poreznoj upravi – potvrdio je našem listu ministar financija Zdravko Marić. To nipošto ne znači, kako kaže, da se tzv. porezni USKOK više neće baviti svojim poslom, dapače, tvrdi Marić, bit će i dodatno ojačan, samo što više neće biti pod ingerencijom ministra nego »tamo gdje pripada, u Poreznoj upravi«.


Marić negira tvrdnje prema kojima pripajanje poreznog USKOK-a znači njegovo gašenje, napominjući kako zaposleni u toj jedinici i dalje idu na posebne edukacije te će i dalje, kao i do sada, raditi svoj posao.


– Ne razumijem zašto bi ta služba trebala biti pod mojim, odnosno ministrovim utjecajem. Ministar jest odgovorna osoba, ali čemu služi to da ima direktan uvid u svaki slučaj kojim se porezni USKOK bavi? Nastavit će raditi svoj posao, a ravnatelj Porezne uprave, unutar koje će se nalaziti, imat će pomoćnika za porezni USKOK, kaže Marić. 


Kvalitetno rješenje




Nije mu jasno zašto se, zaključuje, oko toga digla prašina jer nema govora o ukidanju službe, dodajući i to kako USKOK također nije pri MUP-u pa ne vidi razloga zašto bi onda porezni USKOK bio »u kabinetu ministra financija«.


Na pitanje ukida li se porezni USKOK, premijer Andrej Plenković jučer je u Dubrovniku izjavio kako je on »dio sustava Porezne uprave odnosno Ministarstva financija i nastavit će s radom«. Most se prije pola godine – kad je iz HDZ-a također bilo najavljeno ukidanje samostalne službe, odnosno njeno pripajanje Poreznoj upravi – tome usprotivio, navodeći kako bi vraćanje u glomazni sustav Porezne uprave značilo smanjenje učinkovitosti rada i brzine postupanja. 


– Postavlja se pitanje kome je u interesu vratiti sve na staro, iako se novo rješenje pokazalo kao kvalitetno i dobro, poručivali su tada iz Mosta. 


Na pitanje hoće li i ovaj put, na isti način, Most reagirati, njihov saborski zastupnik Maro Kristić poručuje kako se nada da reakcija neće biti potrebna jer će se razgovorom nastojati stvari ostaviti onakvima kakve jesu. 


– Za nas je reorganizacija u kojoj bi se služba pripojila Poreznoj upravi neprihvatljiva. Možda ministar Marić misli da će služba biti bolja, učinkovitija, ali da to nije tako, pokazuje nam iskustvo iz vremena dok se Porezna uprava bavila tim poslom. Porezni USKOK je bez greške riješio nekoliko vrlo ozbiljnih predmeta, što znači da ga se ne samo ne smije dirati, već ga treba dodatno kadrovski osnažiti te učiniti i još neovisnijim, smatra Kristić. 


Slučaj Mamić


Možda najpoznatiji dosadašnji predmet kojeg je porezni USKOK riješio jest onaj Zdravka Mamića. Porezna uprava ima vlastiti Odjel za otkrivanje poreznih prijevara, no njegovi rezultati nisu bili dobri koliko rezultati poreznog USKOK-a, osnovanog uredbom Vlade za mandata ministra financija Borisa Lalovca. 


Kako je jučer preko Facebooka poručio SDP-ovac Peđa Grbin, već sama činjenica da je porezni USKOK u manje od dvije godine otkrio preko milijardu kuna »teške« porezne prijevare, treba biti dovoljna za njegovo zadržavanje. 


– Moje je pitanje ministru, koji je porezni USKOK pokušao ukinuti još u travnju, ali nije uspio, zašto i za koga to čini?, pita Grbin. 


Na to pitanje Marić odgovara kako nema potrebe za dualnim sustavom te ponavlja da ukidanja neće biti. Porezni je USKOK u Vladinom izvješću iz listopada ove godine posebno pohvaljen, uz napomenu kako je riječ o efikasnoj službi koja je »uspjela otkriti prijevare u ranoj fazi te zaustaviti štetu za državni proračun«.


Otkrivene su, navodi se, neke od najvećih poreznih prijevara, primjerice slučaj pranja novcem fiktivnom trgovinom zlatom, vrijedan 630 milijuna kuna, prijevare automobilima u vrijednosti 80 milijuna kuna, kao i prijevare sa žitom, »teške« 70 milijuna kuna.