Snimio Darko JELINEK / NL arhiva
Studenti sociologije, psihologije, filozofije, komunikologije i novinarstva Hrvatskih studija prozivaju Damira Borasa da je samovoljnim postavljanjem nove uprave blokirao rad Hrvatskih studija i doveo u pitanje njihovu budućnos
ZAGREB Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras našao se pred još jednom studentskom pobunom: studenti sociologije, psihologije, filozofije, komunikologije i novinarstva Hrvatskih studija prozivaju ga da je samovoljnim postavljanjem nove uprave blokirao rad Hrvatskih studija i doveo u pitanje njihovu budućnost.
Hrvatski studiji, da bi opstali u visokoškolskom sustavu, moraju do kraja 2017. godine otkloniti nedostatke koje je utvrdila Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), ali se na tome, tvrde studenti, već mjesecima uopće ne radi.
Hrvatski studiji nemaju pravni status fakulteta, već podružnice Sveučilišta u Zagrebu. Taj je problem uočen i u Akreditacijskoj preporuci iz listopada 2014. godine, gdje su Hrvatski studiji proglašeni najboljim visokim učilištem u Hrvatskoj, uz upozorenje da zbog nedostatnog broja nastavnika s punim radnim vremenom pada kvaliteta studijskih programa.
Kvaliteta je, stoji u preporuci, narušena i »zbog nejasne misije i nedostatka fokusiranosti na profil studijskih programa koje bi Hrvatski studiji trebali izvoditi kako bi se izbjeglo preklapanje sa studijskim programima drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu«.
Zaposlenici Hrvatskih studija zato su osmislili Akcijski plan za trogodišnje razdoblje (2015.-2017.), s namjerom da se Hrvatski studiji profiliraju s potpuno određenim identitetom koji bi omogućio dobivanje statusa fakulteta.
Međutim, tvrde studenti u otvorenom pismu rektoru Borasu, sve je stalo 1. veljače 2016. godine, rektorovom odlukom kojom je zabranio zapošljavanje djelatnika u suradničkim i znanstveno-nastavnim zvanjima, i obustavio planirane izmjene studijskih programa.
Najvećim Borasovim krimenom smatraju imenovanje Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa, znanstveno-nastavnog profila i ustroja Hrvatskih studija, gdje je mimo volje Znanstveno-nastavnog vijeća HS-a imenovao Antu Čovića, te akademika Mislava Ježića. Čović je imenovan za predsjednika tog Odbora, a sporno je to što je bio u sudskom procesu s Hrvatskim studijima. Napominju također da, u tom Odboru ima osam članova, od kojih je troje s Hrvatskih studija, no oni su izabrani bez odobrenja Znanstveno-nastavnog vijeća Hrvatskih studija.
Nova uprava HS-a najavila je da namjerava profilirati Hrvatske studije prema »proučavanju hrvatskih kulturoloških i identitetskih pitanja«. Jedini je cilj rektorovog imenovanja bila blokada ustanove, tvrde studenti i traže gašenje Odbora koji, tvrde, ne može biti nepristran i objektivan.
Novi bi odbor moralo samostalno izglasati Znanstveno-nastavno vijeće HS-a, i nakon toga se pobrinuti za opstanak ustanove. Plan nove uprave za usko »hrvatsko« određivanje studijskih programa neće im, poručuju, osigurati dostatne kompetencije za tržište rada.
