NL arhiva
Galebovi izmetom onečišćuju javne i privatne površine, ubijaju golubove i napadaju mačke. Grad Poreč, a kasnije i Rovinj i Novigrad, riješili su problem galebova postavljanjem lažnih jaja u gnijezda
RIJEKA Vijeće Mjesnog odbora Luka traži od Grada Rijeke da počne rješavati problem prekomjerne populacije galebova koji su se u užem centru grada dobro udomaćili, osobito oko tržnice. Uzor u rješavanju ovog problema im je Grad Poreč koji godinama koristi humanu metodu postavljanja tzv. lažnih jaja u njihova gnijezda. Poreču su se kasnije priključili Rovinj i Novigrad. Galebovi sve više postaju urbane ptice, ne boje se ljudi, hrane se danju i noću te su sve agresivniji.
– Osim kliktanja, odnosno buke, galebovi izmetom onečišćuju javne i privatne površine, ubijaju golubove i napadaju mačke. Ovoj ptici je oko place dobro jer ima dovoljno hrane te nema predatora, ukazuje na problem predsjednica spomenutog Odbora Mirjana Karabaić. Galebovi su i potencijalni prenositelji bolesti poput salmonele, ali i raznih zoonoza.
Onečišćeni balkoni
– Sada se gnijezde u Zagrebačkoj i Demetrovoj ulici, zatim na ravnim krovovima lučkih skladišta, ureda gradske tržnice, carine. Građani na navedenom području ne mogu koristiti svoje balkone, na njima sušiti robu, uzgajati cvijeće – jer im ove ptice izmetom onečišćuju te površine. Ljudi nas stalno zovu, traže od nas rješenja. Ako je naša misija razvoj turizma i ugosititeljstva, mislim da je krajnje vrijeme da Grad Rijeka ozbiljno pristupi ovom problemu, veli dalje Karabaić, dodajući da bi se u ovaj projekt mogla uključiti cijela zajednica od građana-stanara, veterinara pa do riječkih ugostitelja te jedinice lokalne samouprave. Odbor je po tom pitanju Gradu pisao još 2009. godine.
Kad je riječ o spomenutoj metodi, ona pretpostavlja zamjenu pravih jaja lažnima, a što rezultira time da galebovi nakon što vide da nema mladih nakon nekog vremena (rezultati postupka nisu odmah vidljivi) napuštaju navedenu lokaciju. Uz to, dugo sjedi na jajima, pa je njegova aktivnost po gradu smanjena. U Istri je cilj da se ova ptica usmjeri prema otocima, hridima, odnosno prema njihovom prirodnom staništu. Do sada je od Novigrada pa do Poreča postavljeno čak 9.440 lažnih jaja, a populacija je od 2011. godine pa do 2015. godine pala za nekih 600 ptica.
Komentirajući ovaj problem, iz Grada Rijeke nam odgovaraju da oni nemaju zakonskih pa tako niti kadrovskih mogućnosti ili potrebnih specifičnih znanja za bilo kakvu samostalnu intervenciju po ovoj metodi. Znači li to da je u Istri moguće, a na Kvarneru ne?
Većina galebova su svežderi koji, već prema prilici, jedu živu hranu ili otpatke i strvinu. No ipak preteže životinjska hrana kao što su ribe, mekušci, rakovi ili bodljikaši, a ponekad i mali glodavci. Velike vrste uspijevaju čak uloviti i ptice do veličine patke, a žrtve su uglavnom bolesne životinje. Galeb svoju potrebu za vodom zadovoljava pijenjem morske vode, a višak soli izlučuje preko žlijezda smještenih u kljunu. Mogu živjeti i do 30 godina.
Akcijski plan
– Jasno je da su veterinarske ili zdravstvene službe svakako kompetentnije od gradske uprave za donošenje stava o populaciji galebova. Međutim, Grad će podržati svaku stručnu inicijativu ili odluku, sukladno svojim mogućnostima i zakonskim ovlastima, dodaju iz Grada.
– No, bez obzira na navedeno, Grad je, budući da je svjestan da u Rijeci egzistira veća populacija galebova, među ostalim i s ciljem smanjenja populacije galebova, ovu problematiku uvrstio u svoj »Akcijski plan za životinje« koji obuhvaća razne zakonom predviđene mjere u cilju zaštite životinja. Tim će Planom biti zaokruženo razdoblje u trajanju od pet godina u kojem bi se, u suradnji sa stručnjacima, trebao riješiti i problem galebova, rekli su u Gradu.
Gradski oci provedbu mjera iz Plana planiraju aplicirati i na natječaj za EU fondove koji su namijenjeni upravo ovakvoj problematici, a svakako poštujući postojeću zakonsku regulativu iz područja zaštite životinja.
