Foto Ivica TOMIĆ
U 92 slučaja korisnici su u poslovnom prostoru bez ikakve pravne osnove. Država im šalje fakture, a pokreću se i odgovarajući postupci pred nadležnim institucijama vezano uz iseljenje i naplatu korištenja
ZAGREB – Od 1.325 poslovnih prostora u vlasništvu države kojima upravljaju Državne nekretnine, tvrtka koju je osnovao Državni ured za upravljanje državnom imovinom, njih 1.151 ima privatne korisnike. No, za samo 113 tih poslovnih prostora njihovi korisnici s državom imaju potpisane trenutno važeće ugovore o zakupu, stoji to u DUUDI-jevu Planu upravljanja državnom imovinom za sljedeću godinu.
Naknada za imovinu
Za čak 946 poslovnih prostora korisnici plaćaju zakupninu, ali su njihovi ugovori o zakupu istekli, dok su u 92 slučaja korisnici u poslovnom prostoru bez ikakve pravne osnove. Uz to, 174 poslovna prostora su trenutačno prazna. Stanje je ipak nešto bolje nego, primjerice, krajem 2013. godine, kad su važeće ugovore o zakupu imala tek 34 korisnika. Na pitanje kako je moguće da još i danas 946 korisnika koji podmiruju svoje obveze nema ugovore o zakupu, iz DUUDI-ja su nam odgovorili da je riječ o tome da po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine država stječe u vlasništvo određene poslovne prostore, a da do sredine 2015. godine nije postojao pravni okvir kojim bi se regulirao zakupni odnos s korisnicima takvih poslovnih prostora.
Ove godine u suradnji s DORH-om nastavilo se s pokretanjem sudskih postupaka za iseljenje korisnika iz poslovnih prostora koji su u podzakupu, odnosno gdje zakupci sklapaju ugovore s podzakupcima s ciljem iznajmljivanja po višoj cijeni. To znači da oni koji imaju ugovor s državom ili su ga ranije imali s lokalnom vlasti zarađuju na obračunu razlike u cijeni koju plaćaju državi i po kojoj taj prostor daju u podzakup. Isti se problem isticao i u ranijim DUUDI-jevim dokumentima pa očito ni DORH ni taj ured nisu uspjeli stati na kraj onima koji žive od daljnjeg iznajmljivanja državnih poslovnih prostora.
– Riječ je o korisnicima koji su do trenutka kad je država stekla vlasništvo nad nekretninom imali ugovore sklopljene s jedinicom lokalne samouprave, a koji su po sili zakona raskinuti danom kad je država stekla vlasništvo, pa se stoga vode u kategoriji korisnika bez ugovora, a RH je stupila u poziciju zakupodavca – pojašnjavaju iz DUUDI-ja i kažu da tim korisnicima šalju ponude za sklapanje ugovora o zakupu.
Lokalni kriterij
Mjesečna naknada koju od tih prostora dobije tvrtka Državne nekretnine je nešto veća od 3,61 milijun kuna, što je u prosjeku nešto više od 3,8 tisuća kuna po prostoru.
Što se tiče korisnika koji su u državnim prostorima, a za to nemaju baš nikakve osnove, DUUDI kaže da im fakturira naknadu za korištenje u iznosu koji je fakturirao i raniji zastupnik, a ako ne postoji osnova s ranijim zakupnikom, fakturira se sukladno izračunu napravljenom temeljem kriterija jedinica lokalne samouprave, odnosno prema cijeni koja je usporedbom ova dva načina oportunija za Republiku Hrvatsku.
– U odnosu na bespravne korisnike pokreću se odgovarajući postupci pred nadležnim institucijama vezano na iseljenje i naplatu, poručuju iz DUUDI-ja. Mjesečni iznos tih fakura je 565 tisuća kuna, odnosno više od 6.100 kuna po prostoru. Što se tiče poslovnih prostora za koje korisnici imaju važeće ugovore država mjesečno zaradi od zakupnine 641 tisuću kuna, odnosno više od 5,6 tisuća kuna po prostoru.
