RIJEKA Gradonačelnik Vojko Obersnel proslijedio je Gradskom vijeću odluku da se grafit Paraf proglasi zaštićenim kulturnim dobrom od lokalnog značenja. Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar pojasnio je da baš nije primjereno da etablišment honorira bilo što što ima veze s punkom, jer je riječ o kontradikciji, te da je primjerenije pokazati srednji prst istom establišmentu, ali da je pala odluka da se grafit proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.

– Drago mi je da se to događa u našemu gradu Požarevcu, kao što mi je drago da vraćamo iredentističku zastavu i orla na gradsku uru Tuzle, ironizirao je Šarar, aludirajući na optužbe i prozivanja Zlatka Hasanbegovića. Dodao je da je inicijativu pokrenuo Milivoj Mićo Antolović.

– To je onaj koji nas voli ponekad tući, ali to je moguće u gradu koji je Europska prijestolnica kulture Požarevac. I drago mi je da živim u takvom gradu, izjavio je Šarar.

Obersnel jer dodao da se u Rijeci vodi pankerska politika.

– U Rijeci je sve moguće, pa tako i ovo. Dokazali smo koliko cijenimo glazbeni izričaj koji se kod nas duboko ukorijenio i zbog toga nije slučajno da je pokrenuta ova inicijativa koju podržavam. Grafit je nastao u jednom povijesnom trenutku i od njega nije puno ostalo pa je zadnji čas da ga se obnovi – kazao je Obersnel.

U obrazloženju prijedloga navedeno je da je grafit Paraf Punk ispisan 1977. godine kao dio propagandnog uličnog blitz kriega riječkog pankerskog trija Paraf, kojeg su činili Valter Kocijančić, Zdravko Čabrijan i Dušan Ladavac.

– Nalazi se na stubama što se spuštaju od Kozale prema Parku Nikole Hosta, neposredno prije nego što će stube presjeći Brajšinu ulicu. Autori grafita su sami članovi inicijalne postave grupe što je svoje djelovanje definirala u okvirima glazbenog i subkulturnog pokreta koji se danas drži jednim od značajnih poglavlja svjetske pop-kulture. Grupa je ostala ubilježena kao prva riječka i hrvatska pankerska družina, točnije prva pankerska družina u istočnom, u to doba socijalističkom dijelu europskog kontinenta. Mjesto nije slučajno, ne samo zbog činjenice da su članovi Parafa stanovali u tom dijelu grada, nego i zbog toga što je trio kolovoza iste godine pretvorio park u ishodišnu točku istočnoeuropskog punka. Riječ je o nenajavljenom polusatnom nastupu Parafa u parku, tijekom kojega je premijerno izvedeno nekoliko vlastitih glazbenih radova, što je prvi autorski materijal istočnoeuropskog punka. Grafit je nastao korištenjem bijele uljane boje na asfaltu nogostupa, koju su članovi Parafa nanijeli na tlo podebljim kistom, u podebljem namazu, što vizualno potvrđuje curenje boje kosinom tla. To je dalo uratku grub i tvrd šarm, usklađen s umjetničkom poetikom pokreta koji ga je inspirirao. S obzirom da je grafit izravno svjedočanstvo vrlo ranog početka punka kao subkulturnog pokreta u nas i na mnogo širem prostoru, on je jedan od europski vrijednih znakova urbanog duha Rijeke, a i kulturni faktum sam po sebi – pojašnjeno je u obrazloženju inicijative.