Zaštita nacionalnih interesa

Plenković: Ne želimo da se ponove slučajevi Marića i Purde, srbijanska vlada treba obzirno komentirati proces pregovora

Hina

Istaknuo je kako je važno da hrvatska javnost, a posebice braniteljske udruge koje su bile zabrinute zbog cijelog procesa shvate da je ova hrvatska Vlada učinila maksimum na zaštiti nacionalnih interesa i sigurnosti prava branitelja kako ne bi bili u strahu od eventualnih tajnih optužnica o kojima hrvatske vlasti još nisu obaviještene. 



Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković poručio je u petak srbijanskoj vladi, svim akterima i institucijama te tužitelju za ratne zločine da vrlo obzirno komentiraju proces pregovora i ono što je Hrvatska uvrstila kao poziciju Europske unije.


»Želim poručiti vladi Srbije i svim akterima i institucijama, što se odnosi i na tužitelja za ratne zločine, da vrlo obzirno komentiraju proces pregovora i sve ono što je Hrvatska u ovom trenutku uvrstila kao poziciju EU«, rekao je Plenković u izjavi novinarima u središnjici HDZ-a u Zagrebu u vezi sa srbijanskim otvaranjem poglavlja 23 i 24 u pregovorima s Europskom unijom.


Istaknuo je kako je važno da hrvatska javnost, a posebice braniteljske udruge koje su bile zabrinute zbog cijelog procesa shvate da je ova hrvatska Vlada učinila maksimum na zaštiti nacionalnih interesa i sigurnosti prava branitelja kako ne bi bili u strahu od eventualnih tajnih optužnica o kojima hrvatske vlasti još nisu obaviještene. Dodao je kako HDZ, vezano uz srbijansko otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima s Europskom unijom, vodi brigu o zaštiti prava hrvatskih branitelja i o hrvatskim interesima u svim vanjskopolitičkim aktivnostima.


Plenković je podsjetio da su, na inzistiranje hrvatske Vlade i diplomacije, u poglavlje 23 u paket vezan uz odnose sa Srbijom uvršteni mnogi elementi.Istaknuo je kako je ponajprije riječ o zaštiti hrvatske manjine i o tome da hrvatski predstavnici dobiju mjesto u srbijanskoj Narodnoj skupštini. Iznimno je važno pitanje pronalaženja nestalih osoba te pitanje mogućnosti naknade za žrtve rata, kompenzacija i šteta, što je novi i bitan element.»Tu je i pitanje potpune suradnje Srbije s Haaškim sudom te najosjetljivije pitanje koje se odnosi na izbjegavanje sukoba nadležnosti na srbijanski zakon, koji je svojevrsna hibridna regionalna jurisdikcija kojom je ta zemlja proširila svoju nadležnost i kada je riječ o osobama i o teritoriju na sve države bivše SFRJ, pa time i Hrvatsku, članicu EU i državu koja je bila žrtva agresije Miloševićevog velikosrpskog režima«, istaknuo je.

Rekao je da su sve zemlje Europske unije prihvatile stajalište da Srbija u pregovorima mora ispuniti kriterije.


Kao zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, Plenković je podsjetio da je zajedno s kolegama u Rezoluciji o Srbiji Europskog parlamenta o napretku te zemlje za 2014./2015. prvi put u europskom dokumentu »emancipirao pitanje toga spornog srbijanskog zakona s aspekta hrvatskih interesa«.


Istaknuo je kako tadašnja Vlada uopće nije pomogla u lobističkim aktivnostima, a aktivnost srbijanske diplomacije bila je iznimno vidljiva i snažna. »Ova HDZ-ova Vlada inzistirala je na zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa i o tome ćemo voditi brigu i u budućnosti«, dodao je.


Na pitanje što će se dogoditi ako bude novih optužnica protiv hrvatskih branitelja, koje je Srbija već najavila, predsjednik HDZ-a je odgovorio da je Hrvatska članica Europske unije i NATO-saveza te kako je nedopustivo da se država koja je bila agresor na Hrvatsku sada, nakon 25 godina, postavlja kao zemlja koja može stvarati pravnu nesigurnost za naše državljane.


»Želimo da, temeljem formulacije o izbjegavanju sukoba nadležnosti, nadležna tijela Hrvatske i Srbije razmjenjuju podatke i informacije. Mi ne govorimo o nekažnjivosti jer smo zemlja koja je transformirala i uredila svoj pravni sustav, ali želimo osigurati pravnu sigurnost svojim državljanima i ne želimo da se ponove slučajevi Veljka Marića, Tihomira Purde ili, kao u BiH, Ejupa Ganića i Jovana Divjaka«, dodao je.


Plenković je potvrdio da će u subotu razgovarati s koalicijskim partnerima, a nakon toga stranačka će tijela odlučiti kako će ići na parlamentarne izbore.