U rujnu bi trebao biti utvrđen okvir za klasifikaciju i sistematizaciju radnih mjesta službenika i namještenika, a mjesec dana kasnije trebao bi biti izrađen prijedlog vrednovanja radnih mjesta, a potom i propis kojim se uređuju postupak i kriteriji ocjenjivanja državnih službenika i namještenika. Ti dokumenti svojevrsni su uvod u jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru, koji bi se odnosio na zaposlene u državnim i javnim službama.

Rokovi za donošenje, kako pripremnih dokumenata tako i novog zakona utvrđeni su Nacionalnim planom reformi, dokumentom kojeg je u sklopu Europskog semestra Hrvatska dostavila Europskoj komisiji. Novi zakon o plaćama tako bi trebao biti donesen u prosincu ove godine. No, jasno je da cijeli niz zahvata koje je Vlada na odlasku planirala provesti na različitim područjima te ih je zacrtala Nacionalnim planom reformi neće dočekati svjetlo dana. Politička situacija u zemlji »reforme« je potisnula u drugi plan, a niti u mjesecima prije no što je Vlada pala nije bilo nekog značajnijeg zakonodavnog zamaha.

Storniranje

Planirane reforme kao i rokovi teško se mogu ispoštovati sve i ako će nakon izbora na vlasti biti ista ili slična vladajuća garnitura. Tako je već sada jasno da je ovogodišnji Nacionalni plan reformi mrtvo slovo na papiru. A u ocjeni provođenja nacionalnih reformi, koja slijedi u prvim mjesecima iduće godine, EK vjerojatno neće posezati za teškim riječima uzimajući u obzir političku nestabilnost i pad Vlade zbog čega je ova godina u Hrvatskoj praktično potrošena.

Jedna od najosjetljivijih reformi na koju je vlada na odlasku pod pritiskom EK-a pristala je dodatna penalizacije prijevremenog umirovljenja i podizanje granice za odlazak u mirovinu na 67 godina od 2028. godine umjesto desetljeće kasnije, kako je zakonodavno uredila bivša administracija.

Ako je suditi sadašnjim najavama, SDP će preuzme li vlast sve te ideje koje je najavila Vlada na odlasku, stornirati.

»Shvatit ćemo ovo kao neuspješan intermezzo, a sve što smo planirali napraviti i sve što smo započeli nastavit ćemo«, veli Mirando Mrsić koji je u bivšoj Vladi upravo bio zadužen i za mirovinske izmjene, kao i beneficirani radni staž i promjene u sustavu plaća u javnim i državnim službama.

Propali dokument

Dakle, aktualni Nacionalni plan reformi, što se tiče SDP-a ako osvoji vlast, bit će propali dokument. Odnosno, oni se očito nemaju namjeru pravdati da će zacrtane promjene provesti jer su dogovorene s EK-om.

»Zakon o mirovinskom osiguranju nema potrebe mijenjati«, veli Mrsić dodajući kako je penalizacija prijevremenog umirovljenja sada izbalansirana i nema potrebe za novim promjenama. Jasan je stav i oko podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina pa Mrsić podsjeća kako je pomicanje tok roka 10 godina unatrag zločin prema ženama koje će biti dvostruko kažnjene jer će se ubrzati usklađivanje njihove dobi za umirovljenje s dobi muškaraca, a onda će se podići i dobra granica za umirovljenje.

»Umjesto da su krenuli putem koji smo mi zacrtali, oni su pristali da im EK u pero diktira«, veli Mrsić dodajući kako će SDP sve »vratiti natrag«. Odnosno, mirovinski zakon neće ići u izmjene, neće biti dodatne penalizacije ranijeg umirovljenja, a tek će se od 2031. godine (kada završava prijelazno razdoblje izjednačavanja dobi umirovljenja žena s muškarcima na 65 godina života) krenuti u postupno podizanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina života od 2038. godine.