ZAGREB Prijedlogom pravilnika koji propisuje mjerila za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i po kojem se određuje nedostatak sredstava za uzdržavanje, Hrvatska će i na tom području izjednačiti muškarce i žene pa se i za žene podiže dob na 65 godina. Prema prethodnom pravilniku koji je star 17 godina i koji će se prestati primjenjivati kad novi pravilnik prođe javno savjetovanje i stupi na snagu, životna dob za žene bila je 60 godina. Tako se i u pravila koja bi trebala određivati tko ima pravo na pomoć države, ugrađuje odluka Ustavnog suda kojom je životna dob za odlazak muškaraca i žena izjednačena, i to u vrijeme kad je Ustavni sud o njoj odlučivao, bila je 65 godina. No, kad je borba sa siromaštvom u pitanju, nova pravila otežat će život najranjivijoj skupini – ženama starijim od 60 godina.

Na dnu u EU-u

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je stopa rizika od siromaštva do 55. godine veća među muškarcima, dok se nakon 55. godine taj odnos mijenja i žene su izloženije riziku od siromaštva. U dobnoj skupini od 55 do 64 godine stopa rizika od siromaštva među muškarcima je 26,7 posto, dok je među ženama 31,3 posto. Nakon 65. godine stopa je među muškarcima 27,7%, a među ženama 36,1%.

Treba vjerovati da je intencija pravilnika uspostaviti jednaka pravila za sve, ali posljedica bi mogla biti još veća nejednakost, jer bi na kraju u još težu situaciju mogao gurnuti žene iznad 60. godine.

Na to da raste stopa rizika od siromaštva među starijim osobama, upozorava u svom najnovijem izvješću i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, dodajući da se te događa unatoč rastu BDP-a. U izvješću se ističe da je alarmantno to što u riziku od siromaštva živi čak 47,8 posto starijih od 65 godina koji žive sami. To znači da je gotovo polovina građana Hrvatske koji su stariji od 65 godina i žive sami – u riziku od siromaštva. Tome sigurno pridonosi i to da u Hrvatskoj 26 posto osoba starijih od 65 godina ne prima mirovinu.

Hrvatska je s podatkom o 64 posto građana starijih od 65 godina koji imaju mirovinu, skupa sa Španjolskom na samom dnu u Europskoj uniji. Zato je, napominje se u izvješću, uvođenje nacionalne mirovine trebao biti važan korak kojim bi se mnogim starim osobama koje žive u siromaštvu omogućio dostojanstven život, što je bilo predviđeno Vladinom strategijom, ali i ranijim izvješćima pučke pravobraniteljice.

Nedostižan ZMN

To je i jedno od obećanja HDZ-a iz njihovog predizbornog programa iz 2015. i 2016. godine. U izvješću se spominje da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zaključilo kako je »projekt uvođenja nacionalne mirovine kompleksna materija jer se radi o uvođenju novog socijalno-zaštitnog instituta, posebno imajući u vidu pozicioniranje i utjecaj na postojeći sustav socijalne skrbi te mirovinski sustav po pitanju najniže mirovine«.

Pučka pravobraniteljica zaključuje da, prema najavama, Vlada nacionalnu mirovinu planira uvesti 2020., ali da stav Ministarstva obeshrabruje i opravdano se postavlja pitanje hoće li se to doista i dogoditi. Ističe se i da Vlada nije prihvatila preporuku Europske komisije da se usklade mirovine po općem i posebnom propisu, što povećava osjećaj nepravde kod korisnika mirovine. Uz to, osobe starije dobi od socijalnih naknada najviše koriste doplatak za pomoć i njegu, zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), osobnu invalidninu i jednokratne naknade. Prema službenim podacima s kraja 2017. godine, samo su 8.192 starije osobe ostvarivale zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno oni su činili tek 9,65 posto korisnika te naknade.

– Iako znatan broj starijih živi s prihodima koji su znatno ispod praga rizika od siromaštva, zbog strogog prihodovnog cenzusa (920,00 kn za samca stariju osobu) većina ih ZMN ne može ostvariti, što je posebno otegotno s obzirom na to da se uz nju vežu i druge naknade, poput troškova stanovanja, naknade za ugroženog kupca energenta i pomoć za ogrjev, upozorava se u Izvješću. Podsjeća se da je pučka pravobraniteljica već ranije predlagala da bi do uvođenja nacionalne mirovine iznose ZMN-a za starije članove kućanstva trebalo povećati.