Nova ravnateljica

Dr. Nevenka Kovač na čelu najstarije riječke privatne klinike: Medico postaje Specijalna bolnica za kirurgiju

Barbara Čalušić

Dr. Nevenka Kovač ima bogato iskustvo u zdravstvenom menadžmentu / Foto Ivica Tomić

Dr. Nevenka Kovač ima bogato iskustvo u zdravstvenom menadžmentu / Foto Ivica Tomić

Znam reći kako volim »bauštelu«. U Hrvatskoj ima više od 500 privatnih poliklinika, ali Medico je brend, ne samo na Kvarneru, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Privukla me je vizija razvoja Medica u pravcu integrirane zdravstvene usluge dijagnostike i kirurgije



Dr. Nevenka Kovač nova je ravnateljica riječke poliklinike Medico. Ova liječnica s doktoratom iz ekonomije (menadžmenta) ima bogato radno iskustvo koje osim liječničkih uključuje menadžerske funkcije u farmaceutskoj industriji i privatnom zdravstvu, ali i rad u zdravstvenoj administraciji.


Dr. Kovač radila je kao menadžerica u Belupu, bila je ravnateljica Specijalne bolnice Sveta Katarina u Zaboku, da bi potom postala glavna savjetnica prethodnog ministra zdravlja Siniše Varge i v. d. ravnateljice Imunološkog zavoda. U Medicu je trenutno najviše fokusirana na pretvaranje ove najpoznatije riječke poliklinike u Specijalnu bolnicu za kirurgiju. Formiranje specijalne bolnice podrazumijeva ishodovanje niza dozvola zdravstvene administracije, unutrašnji preustroj, a neće izostati ni građevinski radovi koji će tijekom ljeta riječki Medico pretvoriti u specijalnu bolnicu.



Hrvatska se pokušava profilirati na području zdravstvenog turizma, kao uostalom i Primorsko-goranska županija. Kako se Medico uklapa u taj koncept?




– Procjenjuje se da bi medicinski turizam, inače najstariji od svih motiva za putovanje, hrvatskom zdravstvu godišnje mogao donijeti oko 800 milijuna kuna. Nova europska regulativa o prekograničnom liječenju koja omogućava pacijentima iz EU medicinske i zdravstvene usluge na račun njihova osiguranja u Hrvatskoj, kao i starenje europske populacije, otvara nam nove poslovne mogućnosti, ali hrvatske komparativne prednosti još nismo pretvorili u konkurentske.


Objedinjavanjem kvalitetne medicinske ponude i atraktivnih turističkih destinacija, stvaranjem globalno prepoznatih destinacija, mogli bi kroz medicinski turizam konačno osigurati famoznih 365 turističkih dana. Poliklinika Medico član je klastera medicinskog turizma osnovanog sa strateškim ciljem povezivanja medicinskih ustanova i turističkih tvrtki, stvaranja atraktivnih turističkih sadržaja i certifikatima dokazane kvalitete poslovanja, koji su nužni za poslovanje s partnerima iz bogatijih zemalja.


Kako javni zdravstveni sustav nema investicijskih kapaciteta za dizanje standarda u nekim zdravstvenim ustanovama, neophodno je partnerstvo s privatnicima. Istraživanje koje sam provela za svoju doktorsku disertaciju upućuje da čak 83 posto ispitanih privatnih ustanova ima pacijente iz drugih država i od njih ostvaruju prosječno devet posto svojih prihoda. Ti rezultati mogu biti temelj za unaprjeđenje i poboljšanje pojedinih aspekata i sveukupne prakse za ostale segmente zdravstvene ponude. Zato je potrebno da Hrvatska donese strategiju razvoja privatnog zdravstvenog sektora u Hrvatskoj kao platforme za pozicioniranje privatnog sektora na tržištu zdravstvenih usluga.


To je sukladno europskim praksama i EU smjernicama za poticanje suradnje privatnog i javnog zdravstvenog sektora, koje naglašavaju važnost uključivanja privatnog sektora u definiranje zdravstvenih politika i promocije odgovornog poslovanja. Hrvatska bi kao članica EU morala usvojiti bitne značajke iskazanih smjernica. Medico upravo razvijamo za navedene segmente, a želimo se bolje pozicionirati na bliskim tržištima poput Italije, Slovenije i Austrije. S vodećim hotelijerima već razgovaramo o proširenju Medica na kolijevku europskog medicinskog turizma, Opatiju, a planiramo i širenje djelatnosti u Istri.


Upravo smo ovaj tjedan imali međunarodni nadzor vezan uz certifikat kvalitete TEMOS (Trust effective medicine optimized services) – Quality in International Patient Care. Zaključci nadzora ukazuju na poboljšanje određenih procesa te nije bilo primjedbi vezanih uz organizaciju i funkcioniranje poliklinike u pružanju usluga, kako domaćim tako i stranim pacijentima. Tako smo i dalje nositelji tog certifikata koji je vrlo bitan s obzirom na to da u našim razvojnim planovima postoji usmjerenost i prema vanjskim tržištima.


Osim toga, ambasade i konzulati mnogih zemalja imaju preporuku da svoje djelatnike svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj zbrinjavaju u ustanovama koje imaju takav certifikat.



Nakon što ujesen Medico i službeno preraste u specijalnu bolnicu, kreće se i s poslovnim aktivnostima u regiji. Dr. Kovač za sebe pak kaže da su je uvijek privlačili izazovi razvoja.


– Znam reći kako volim »bauštelu«. U Hrvatskoj ima više od 500 privatnih poliklinika, ali Medico je zaista brend privatnog zdravstva, ne samo na Kvarneru, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Privukla me je vizija razvoja Medica u pravcu integrirane zdravstvene usluge dijagnostike i kirurgije, te planirani iskorak prema zdravstvenom turizmu. Nakon uspješnih 25 godina, Medico započinje novi razvojni ciklus i vjerujem da mogu pomoći da već uigrani tim Poliklinike bude još uspješniji. Uz to, uvijek sam željela živjeti na moru.


Primarna zaštita


Nakon epizode s Imunološkim zavodom i zdravstvenom administracijom, vraćate se u privatno zdravstvo. Kakva je pozicija i perspektiva privatnog zdravstva u Hrvatskoj s obzirom na prilično turbulentno stanje u državi, najavu brojnih reformi od kojih su zasigurno najosjetljivije one u zdravstvu?


– Reforme zdravstva kroz proteklih dvadeset godina usmjerene usklađivanju usluga sa stvarnim mogućnostima našeg gospodarstva bile su samo manjim dijelom uspješne, dijelom zbog nekonzistentnih mjera i objektivnih problema poput starenja stanovništva, ali dijelom i zbog rasta troškova nastalih napretkom tehnologije. Uz to, stalno su prisutni i problemi slabe interne učinkovitosti zdravstvenog sustava. Treba naglasiti kako zdravstvo nije besplatno.


Uz poreze i doprinose, naši građani još preko dvije milijarde kuna za zdravstvenu zaštitu uplate privatno, a oko milijardu i pol za dopunsko i dodatno osiguranje. To je 16 posto zdravstvene potrošnje, zbog čega razvoj ovog sektora tek predstoji. Za to je potrebna trajna i ciljana podrška institucija, posebice Ministarstva zdravlja, koje bi trebalo omogućiti integraciju privatnog u ukupni sektor javnog zdravstva, jer ćemo samo sinergijom privatnog i javnog osigurati održivi zdravstveni sustav u budućnosti.


Zadatak je javne zdravstvene zaštite, koju legitimno štiti država, da pravično i solidarno jamči svima pristup liječenju, dok privatno zdravstvo, u kojem radi svaki četvrti zaposleni u zdravstvu, mora doprinijeti dizanju efikasnosti i kvalitete te racionalizaciji troškova. U disertaciji na temu odnosa privatnog i javnog zdravstva pokazala sam kako je kroz partnerstvo sektora moguće najracionalnije iskoristiti sve postojeće kadrovske resurse, ali i ući u održive investicije koje će unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi za sve naše građane.


Kod nas pak gajimo velik strah od privatizacije, a zaboravljamo da je primarna zdravstvena zaštita u velikoj mjeri već privatizirana i sjajno funkcionira, što dokazuje činjenica da zbrinjavaju čak 83 posto svih pacijenata.


Centri izvrsnosti


Planirate zaokret u poslovanju Medica odnosno njegovo prerastanje iz poliklinike s dnevnom bolnicom u specijalnu bolnicu. Koje će usluge Medico nuditi u budućnosti i na kakve pacijente računate?


– Medico će i dalje svojim pacijentima pružati sve u jednom danu, na jednom mjestu. Moja misija je preoblikovanje poliklinike s dnevnom bolnicom u specijalnu bolnicu za kirurgiju. S tim već imam iskustva jer sam osnivala i vodila privatnu Specijalnu bolnicu za ortopediju Sv. Katarina. Uz uvođenje novih usluga iz kirurške djelatnosti, osnovali smo nekoliko centara izvrsnosti. Riječ je o Centru izvrsnosti urologije, gdje ćemo na jednom mjestu raditi sve vrste zahvata i operacija.



Kako teku pripreme za dobivanje statusa specijalne bolnice za kirurgiju?


– Dobili smo suglasnost Ministarstva zdravlja za registraciju Specijalne bolnice Medico na Trgovačkom sudu. To znači da smo jedan dio regulatornih zahtjeva riješili, a ostatak je u pripremi. Na trećem katu zgrade Medica bit će organiziran bolnički odjel s bolesničkim sobama. Sobe će imati sav komfor koji kao privatna ustanova moramo ponuditi. Imamo dvije moderne operacijske dvorane koje su do sada djelovale u sklopu dnevne bolnice, a od jeseni će se koristiti za potrebe specijalne bolnice.


Hoće li zbog fokusiranja na specijalnu bolnicu u drugi plan pasti dijagnostičke usluge po kojima je Medico sve ove godine poznat?


– Dijagnostika po kojoj smo poznati neće »patiti« zbog prerastanja Medica u bolnicu, dapače planiramo i proširiti dijagnostičke postupke uvođenjem novih metoda. Medico će biti prva privatna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj koja će na jednom mjestu integrirati cjelokupnu medicinsku dijagnostiku i minimalnu invazivnu kirurgiju. Također, od 20. lipnja imamo novo radno vrijeme od 7 do 21 sat, kako bi bili što dostupniji pacijentima, a zbog potreba funkcioniranja specijalne bolnice,uz trenutačno 82 djelatnika namjeravamo zaposliti još desetak novih, kako liječnika tako i medicinskih sestara.



Takvog centra nema u privatnom sektoru u Hrvatskoj. Zatim, centar laserske medicine gdje će se najnovijim laserskim metodama vršiti operacije dermatološke, urološke, vaskularne i druge kirurgije. Tu je još i Centar za minimalno invazivnu spinalnu kirurgiju i terapiju boli. U budućnosti planiramo pokriti još neka područja koja su malo ili nikako zastupljena u hrvatskoj medicini, poput poremećaja spavanja, s prvim centrom tog tipa u ovoj regiji.


Uz to, razvijamo i kirurške djelatnosti koje će pacijentima omogućiti brzo i jednostavno rješavanje problema, poput problema hrkanja, apneje u snu i slično, a minimalno invazivnim metodama abdominalne kirurgije naši liječnici pacijentima odstranjuju žučne kamence ili bruh. U Centru za zdravlje žene multidisciplinarni tim ginekologa, radiologa, citologa i endokrinologa brine o zdravlju žena kroz različite preventivne programe, konzilijarne preglede i dijagnostiku.


Centar zdravlja i ljepote obuhvaća područje od kozmetologije i nutricionizma sve do plastične i estetske kirurgije. U okviru Centra za dijagnostiku provodimo i jednodnevnu dijagnostiku, što je najnoviji trend u svjetskoj medicini. Primjerice, u slučaju sumnjivog mamografskog nalaza, pacijentica odmah može napraviti ultrazvuk i citološku pretragu, te otići kući s jasnom dijagnozom. Tako ćemo pacijentima omogućiti da odmah odagnaju sve sumnje i strahove što je izuzetno važno za onkološku dijagnostiku. Zaista, u jednom danu, na jednom mjestu.


Zvučni liječnici


Imate li dovoljno kadrovskih i prostornih kapaciteta za sve navedeno?


– Prerastanjem u specijalnu bolnicu, Medico će trebati nove prostore i nove ambiciozne ljude spremne za dokazivanje na tržištu. U samu organizaciju rada specijalne bolnice, uvodimo nove poslovne procese i matričnu organizaciju rada, što će dodatno ojačati naše kapacitete.


Uz Medico se odnedavno vezuju i neka zvučna liječnička imena koja su donedavno bila dio javnog sektora. Možete li navesti neka imena?


– U skladu s našom vizijom razvoja, nedavno su nam se pridružili ugledni liječnici, neurokirurg dr. sc. Zdravko Kolić, urolog prim. dr. Maksim Valenčić, dva iskusna opća kirurga, prof. dr. Miljenko Uravić i prim. dr. Velimir Rahelić, kao i dr. Nataša Poldan Grabar, ugledna anesteziologinja. Naši liječnici su prije radili u javnom zdravstvu, a prelasci od jednog poslodavca k drugom odavno su uobičajeni u našem poslu.


Medico je dosad na razne načine surađivao s javnim zdravstvom. Planirate li i dalje suradnju s ustanovama poput riječke bolnice, a eventualno i s HZZO-om u smislu da njegovi osiguranici dobiju uslugu kod vas?


– Imamo sjajnu suradnju s KBC-om Rijeka. Prof. dr. Štimac jedan je od najuspješnijih ravnatelja i menadžera u javnom zdravstvenom sustavu, izuzetno dobro razumije prednosti koje svi dionici u zdravstvu imaju od suradnje javnog i privatnog sektora. Medico je već ranije uspješno surađivao s HZZO-om, a kad im ponovno zatrebaju dodatni resursi za unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite u ovoj regiji, bit ćemo na raspolaganju njima i građanima.


Tako možemo pomoći i skraćivanju lista čekanja. A ako zaista dođe do uvođenja dopunskih plaćanja u zdravstvu uz uputnicu, dobro bi bilo da pacijenti mogu odabrati mjesto gdje će se liječiti.