Foto M. Gracin
Konačni produkt suradnje sa Sveučilišnom bolnicom u Trstu za riječki KBC trebao bi biti uvođenje rekonstrukcijske urologije, koja podrazumijeva složene rekonstruktivne zahvate na vanjskom spolovilu muškarca, ponajprije u korekciji teških malformacija, a u budućnosti riječki urolozi razmišljaju i o mogućnosti promjene spola
Urolozi Klinike za urologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka unatrag nešto više od godine dana razvijaju intenzivnu suradnju sa Sveučilišnom bolnicom u Trstu. Konačni produkt te suradnje za riječki KBC trebao bi biti uvođenje rekonstrukcijske urologije, koja podrazumijeva složene rekonstruktivne zahvate na vanjskom spolovilu muškarca, ponajprije u korekciji teških malformacija, a u budućnosti riječki urolozi razmišljaju i o mogućnosti promjene spola.
Osim Trsta, najbliži centar u regiji koji se bavi ovakvim vrstama operacija jest Beograd, a predstojnik riječke Klinike za urologiju doc. dr. Josip Španjol kaže da se operacija promjene spola kod bolesnika s teškim malformacijama, poput hermafrodita u dogledno vrijeme planira obaviti i u Rijeci.
Prema riječima doc. dr. Španjola broj transplantacija bubrega na Klinici za urologiju je u porastu te bi ove godine u Rijeci moglo biti presađeno pedesetak bubrega. Iako je riječ o znatno manjem broju transplantacija nego što ih se obavi u zagrebačkim centrima, riječki je centar u protekloj godini napravio jedan značajan iskorak kad je riječ o transplantaciji bubrega u Hrvatskoj: prvi su u našoj zemlji presadili bubrege dvama pripadnicima Jehovinih svjedoka. Poznato je da Jehovini svjedoci odbijaju transfuziju zbog čega su nerijetko izloženi brojnim komplikacijama u liječenju koje ponekad imaju i fatalne ishode.
– Takve bolesnike odbija velika većina centara u svijetu. Zbog svojih vjerskih uvjerenja oni ne žele primati krv, niti bilo kakve krvne derivate i za takav stav imaju svoje vjersko uporište te se toga pridržavaju. To je, uostalom, i njihovo pravo, ali je jednako tako i njihovo pravo, pravo na zdravlje. U Hrvatskoj se dosad nitko nije usudio raditi tako velik zahvat kao što je transplantacija kod Jehovinih svjedoka. To je rađeno u svijetu, a mi smo prošle godine to prvi put u Hrvatskoj napravili na dva bolesnika, oba iz okolice Zagreba.
Ipak, moramo imati na umu da nisu svi bolesnici pogodni za takav tip transplantacije. Naime, kada procijenite da imate bolesnika s vrlo lošim krvnim žilama gdje će zasigurno doći do krvarenja, postoji opasnost da bolesnik izgubi život. Problem je kad spajate cirkulaciju na presađeni organ, zbog vrtloženja krvi, dok spojevi na žilama ne zarastu, dolazi do gubitka eritrocita odnosno do hemolize i pada hemoglobina, bez obzira na to što pacijent nigdje ne krvari.
Ovo su, međutim, bila dva mlađa čovjeka s podesnim krvnim žilama. Hemolitičku anemiju koja se uvijek javlja nakon takvih zahvata, uspjeli smo spriječiti davanjem eritropoetina, hormona koji stimulira proizvodnju eritrocita u koštanoj srži i on je bio dovoljan da normalizira krvnu sliku. Eritropoetin se ne primjenjuje rutinski i to je u ovom slučaju bio kompromis koji se pokazao kao dobar i pacijenti su uspješno transplantirani bez transfuzije, opisuje doc. dr. Španjol.
– Zahvat promjene spola namjeravamo napraviti i mi u KBC Rijeka. Mi se, međutim, nećemo baviti promjenama spola kakve u našem najbližem okruženju rade centri u Beogradu i u Trstu, već ćemo se baviti malformacijama. Primarni nam je cilj zbrinuti takve bolesnike, primjerice hermafrodite. Dosad su malformacije muškog spolovila uglavnom bile nešto zbog čega su hrvatski pacijenti trebali odlaziti u inozemstvo na liječenje. Naši kolege već sljedeći mjesec odlaze u Sveučilišnu bolnicu u Trstu koja ima dugu tradiciju ovakvih operacija i tamo počinju učiti rekonstrukcijsku urologiju, kaže doc. dr. Španjol.
Androloška ambulanta
Paralelno s time na Klinici za urologiju planiraju i otvaranje urološke ambulante koja će, između ostalog biti vezana i za takve korektivne zahvate na spolovilu. Osim njih, androloška ambulanta trebala bi biti mjesto na kojem pacijenti mogu riješiti i druge probleme za koje urolozi u redovnim urološkim ambulantama nemaju vremena. Jedan od tih problema je erektilna disfunkacija, koja se u populaciji muškaraca starijoj od pedeset godina javlja u 30 posto slučajeva, ali i problemi poput hormonalnih poremećaja i steriliteta u muškaraca.
– Ponavljam, zasad nam nije primaran cilj mijenjati spol, ali u budućnosti i to će biti jedan od naših ciljeva. Prvenstveno želimo pomoći bolesnicima kod kojih postoje malformacije spolovila i gdje funkcija spolovila nije zadovoljavajuća. S druge strane, kada govorimo o promjeni spola, ova operacija, osim što je kirurški zahtjevna, predstavlja jedan mutilirajući zahvat za cijeli organizam koji zahtijeva širok krug specijalista koji bi u tome sudjelovao te legislativu koja to može sve pratiti. Također, valja imati na umu da takav složen zahvat kod nas ne financira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, objašnjava doc. dr. Španjol.
Laparoskopska kirurgija bubrega
Današnji razvoj riječka Urologija duguje dugogodišnjoj tradiciji značajnih iskoraka: tu je obavljena prva transplantacija bubrega u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, prve hemodijalize, konstrukcije arteriovenskih fistula, prva simultana transplantacija gušterače i bubrega u Hrvatskoj, a uvedena je i eksperimentalna urologija. Eksperimentalna urologija ponovno revitalizirana od 2007. godine kroz suradnju sa Sveučilištem Duke u SAD-u.
Klinika za urologiju u posljednje vrijeme značajno povećava opseg posla i polako postaje prepoznatljiv regionalni centar koji izvodi operacije u rangu svjetskih centara. Indikatori kvalitete pokazuju da je na ovoj klinici značajno pala smrtnost i smanjen broj infekcija te se ti isti indikatori danas nalaze na razini velikih svjetskih uroloških centara. Osim toga, u rad Klinike u punom je opsegu implementirana je laparoskopska kirurgija bubrega.
– O našoj kvaliteti svjedoči i činjenica da smo prošle godine operirali četiri strana državljanina koji se kod nas nisu operirali zato jer su Hrvati ili su bili hitan slučaj, već iz razloga jer su istraživali i odabrali upravo nas da obavimo potrebnu operaciju. Tako smo operirali dva državljana Slovenije, jednog Austrijanca i jednog državljana Bosne i Hercegovine, a to sve govori u prilog činjenici da se riječka Urologija malo pomalo profilira kao regionalni centar, smatra doc. dr. Španjol.
Uvođenje i robotsku kirurgiju
Kad je riječ o urološkim ambulantama godišnje se u riječkoj bolnici obavi oko 45 do 50 tisuća pregleda. Broj operacija iznosi gotovo tri tisuće pa se tako godišnje se u općoj i regionalnoj anesteziji obavi oko 1.900 operacija, a u lokalnoj još oko 900 operacija. Hitna urološka ambulanta kroz 24 sata odradi u prosjeku 20 bolesnika, a urolozi po dežurstvu u prosjeku imaju jednu hitnu operaciju. Na riječkoj Klinici za urologiju operiraju se i uznapredovali tumori koji se u manjim centrima ne operiraju te je u zadnje vrijeme proširen krug bolesnika koji danas na riječku Urologiju dolaze praktički iz svih predjela jadranske obale te Slavonije.
– Radimo sve što se radi u razvijenim centrima, osim jedne stvari, a to je robotika. Kao što je poznato, takvih uređaja nema u Hrvatskoj, a nama najbliži robot nalazi se u Celju. Ako se za uvođenje robotike pojavi prilika i potreba naša želja je uvesti i robotsku kirurgiju u rad Klinike za urologiju, a robot bi onda zasigurno mogao koristiti i svim drugim strukama koje imaju laparoskopiju u svom operacijskom djelokrugu, zaključuje Španjol.
