U riječkom Županijskom sudu jučer je nastavljeno suđenje sada jedinom optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, 62-godišnjem Nikoli Štakoru, a u pitanju je granatiranje Karlovca u srpnju 1993. godine. Sudski postupak vodio se i protiv 62-godišnjeg Dragana Kovačića, no potvrđena je informacija da je u međuvremenu preminuo pa je protiv njega obustavljen kazneni progon. Štakor je državljanin Republike Hrvatske, kojem se sudi u odsutnosti.

Policajci svjedoci

Tereti se da je na osnovu zapovijedi Kovačića koji je bio komandant 11. pješadijske brigade 21. kordunaškog korpusa vojske tzv. »RSK«, a u svojstvu komandanta mješovitog artiljerijskog diviziona, postrojbi izdao naređenje da se teškim artiljerijskim oruđem gađa Karlovac.

Prilikom granatiranja smrtno je stradala jedna osoba, troje ih je teško ozlijeđeno, dok su četiri osobe lakše ozlijeđene, navodi se u optužnici. Također su uništene ili oštećene obiteljske kuće, stambene zgrade, gospodarski objekti, razni kulturni i sportski objekti, kao i velika količina automobila, teretnih vozila, industrijskih strojeva i slično. Svoja saznanja o granatiranju Karlovca iznijelo je petoro novih svjedoka koji su, u inkriminirano vrijeme, radili kao policijski djelatnici i obavljali očevide na mjestima devastiranja.

– Tada sam bio zaposlen u policiji kao pirotehničar. Izlazio sam na očevide događaja eksplozija, pada granata, projektila i slično. Obično smo neposredno nakon granatiranja išli na očevide. Utvrđivali smo mjesto pada, a obično su nastajali krateri i oštećenja na objektima. Moj posao je bio da na osnovi tih ostataka, fragmenata utvrdim o kakvoj se eksplozivnoj napravi radilo. Po nastalom krateru mogla se procijeniti veličina projektila. Tog dana bilo je i minobacačkih i topničkih granatiranja.

Nasumična vatra

– Znali smo da granatiranja dolaze s područja okupiranih dijelova, iskazivao je svjedok. I preostali svjedoci također su potvrdili da je granatiranje dolazilo s okupiranog područja, kao i da lokacije koje su pogođene u Karlovcu nisu bile od vojno strateške važnosti.

– U samom gradu Karlovcu nije bilo borbenih djelovanja. Nije se moglo reći, po mom mišljenju, da su bila ciljana određena mjesta već više nasumično. Po mojem mišljenju napad je bio da se pričini što je moguće veća šteta i sa ciljem zastrašivanja, bez ikakvog povoda ili suzbijanja nekog vojnog djelovanja. To niti pod razno nije mogao biti napad na nekakve vojne ciljeve, decidirano je svjedočio danas umirovljeni policajac.

Suđenje je potom prekinuto i nastaviti će se sredinom lipnja. Sudsko vijeće usvojilo je da se iznova zatraže i pribave topografske karte iz kojih bi se vidjele pozicije borbenih djelovanja.