Što bi država mogla prodati u tako kratkom roku i jesu li to možda dionice Podravke ili Končara, u Vladi nisu htjeli otkrivati, ali su kazali da je cilj u to uključiti drugi mirovinski stup. Na mirovince se računa i u slučaju HAC-a
ZAGREB Vladina je namjera, doznajemo u Banskim dvorima, već do kraja prvog polugodišta ove godine pokazati da je u stanju zauzdati javni dug, pa je tako, između ostaloga, plan da se do tada od državne imovine uprihoduje barem 200 milijuna eura, odnosno oko milijardu i pol kuna. Na taj bi se način, napominju naši izvori iz Banskih dvora, uz pozitivan trend rasta BDP-a i pada deficita koji je u prošloj godini bio 3,2 posto BDP-a, a u ovoj godini bi trebao biti ispod tri posto BDP-a, »natjeralo« rejting agencije da počnu popravljati svoje ocjene o Hrvatskoj. No, što bi država mogla prodati u tako kratkom roku i jesu li to možda dionice Podravke ili Končara, u Vladi nisu htjeli otkrivati, ali su kazali da je cilj u to uključiti drugi mirovinski stup.
Manji trošak kamata
I u Podravci i u Končaru mirovinski fondovi su vlasnici udjela, u Podravci zajedno imaju 42 posto dionica, dok država ima kontrolni paket od 25 posto. U Končaru je pak država zajedno sa svojim fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja vlasnik više od 53 posto dionica, dok obvezni mirovinski fondovi imaju nešto manje od 25 posto dionica.
Porez na nekretnine
Osim da će od 2018. godine hrvatski građani plaćati i porez na nekretnine, te da će u toj prvoj fazi on tek zamijeniti komunalnu naknadu uz male dorade, a da će se od 2020. godine plaćati na vrijednost nekretnine, u Vladi nisu željeli otkriti hoće li se taj porez urediti na način na koji je predlagala SDP-ova Vlada, niti kolike će biti stope poreza.
Uz povećanje cijene dopunskog osiguranja i reformu hitne službe, u zdravstvu će se morati dogoditi i dodatne racionalizacije, poput spajanja ili ukidanja odjela u bolnicama, ali zasad se u Vladi ne spominje i mogućnost ukidanja pojedinih bolnica.
Nacionalni plan reformi sadrži, kako doznajemo, i plan konsolidacije javnih poduzeća, prema kojem će sve državne tvrtke morati imati srednjoročne planove, pa se tako ističe i da Hrvatska konačno mora imati strategiju u energetici jer je nedospustivo da se u četiri godine, što se događalo za vrijeme bivše Vlade u HEP-u, uprava mijenja čak tri puta. Kad je riječ o planovima za HEP, u Vladi ističu da je to strateška tvrtka i cilj je da HEP širi svoje poslovanje.