Jedinstveni zakon

Vlada misli ozbiljno s reformom javne uprave? Do jeseni ujednačene plaće u javnom sektoru

Gabrijela Galić

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

Tihomir Orešković smatra kako je riječ o poštenom sustavu u kojem će se za jednake kompetencije primati jednake plaće, uz stimuliranje onih koji ulažu više truda



Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru bit će pripremljen do jeseni, a cilj je da se njime ujednači cijena rada u cijelom javnom sektoru, odredi politika plaća te postavi sustav učinkovitog nagrađivanja službenika. Do kraja iduće godine zakonskim izmjenama ujednačit će se i plaće na razini lokalne i regionalne uprave te društvima u vlasništvu lokalne uprave.


Javna poduzeća neće biti obuhvaćena zakonom o plaćama, ali će Vlada imati značajniji utjecaj na okvire pregovora sindikata i uprave javnih poduzeća o kolektivnim ugovorima. Ukupno, promjene će obuhvatiti oko 390 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama te agencijama, zavodima, fondovima, zaposlene u tijelima i korisnicima lokalne i regionalne uprave kao komunalnim poduzećima te javnim poduzećima.


Baza podataka


– Država kao vlasnik treba uspostaviti standarde upravljanja ljudskim potencijalima i u javnim poduzećima mora postojati minimalna politika plaća. Poduzeća koja su na tržištu ponašat će se u skladu s tržištem, ali ako se poduzeće dijelom financira iz javnog novca, onda Vlada, naravno, želi imati određenu kontrolu – kazao je Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava predstavljajući dijelove reforme javne uprave. On dodaje kako Vlada neće kontrolirati sadržaj kolektivnih ugovora, ali hoće financijske efekte tih ugovora.




Jedinstvenim zakonom o plaćama ujednačit će se vrijednost radnih mjesta. Osim toga, uspostavit će se i jedinstvena baza podataka s katalogom radnih mjesta što će, prema Bebićevim riječima, omogućiti bolje upravljanje, primjerice znat će se koja su to ključna radna mjesta unutar javne uprave na kojima će se dugoročno planirati kadrovi.


Prvi korak


Dio reforme javne uprave je i njeno približavanje korisnicima. Kako je ustvrdio Marko Kovačić, pomoćnik ministrice uprave, osim smanjivanja broja agencija s dvadeset na sedam, u planu je i racionalizacija područnih ureda i ispostava. Trenutno ih je u zemlji više od 1.200, a dobar dio njih trebao bi preći u nadležnost županija. Prema riječima Kovačića, u reformskom planu su i poticaji za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne uprave.


Otvarajući u petak konferenciju o reformi javne uprave, predsjednik Vlade Tihomir Orešković naglasio je kako je riječ o prvom koraku prema učinkovitoj javnoj upravi, koja će osigurati racionalizaciju sustava agencija, pošten sustav u kojem će se za jednake kompetencije primati jednake plaće, stimuliranje onih koji ulažu više truda i imaju bolje rezultate i mogućnost punog pristupa uslugama elektroničkim putem.


– Reforma javne uprave nužna je za provedbu politika koje trebaju dovesti do gospodarskog i društvenog napretka – veli Orešković, upozoravajući da promjene u javnoj upravi nisu jednostavne.


– Cjelovite reforme koje daju dugoročno održive rezultate ni u jednoj zemlji ne događaju se preko noći – naglašava Orešković koji se ipak nada da će se prvi rezultati reformi vidjeti kroz nekoliko mjeseci. Predsjednik Vlade podsjeća i kako ima dosta reformskih poteza koji se »vrte kroz medije«, ali da će financije biti ključ.