ZAGREB  Hrvatski su studenti najnezadovoljniji u Europi uvjetima studiranja, a kvaliteti nastave, organizaciji studija, odnosom administrativnog osoblja i opremi dodjeljuju u prosjeku trojku. Kako je pokazalo novo istraživanje Eurostudenta što ga je u Hrvatskoj proveo Institut za razvoj obrazovanja (IRO), razloga za nezadovoljstvo hrvatski studenti imaju još: stipendije su dostupne onima s najnižim troškovima studiranja, rijetki se studenti uspijevaju školovati vlastitim radom ili stipendijom bez pomoći roditelja, a samo osam posto uspijeva dobiti mjesto u studentskom domu.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) najavljuju da će ovo istraživanje uzeti u obzir kod kreiranja mjera visokoobrazovne politike, posebno financijskih, kako bi omogućili povoljnije uvjete studiranja i podigli razinu obrazovanosti u zemlji.

Odabir studija

Pokazalo se da socioekonomski status i obrazovanost roditelja ima utjecaj na odabir studija, uvjete i završetak studiranja. Studenti čiji roditelji imaju niži obrazovni status upisuju mahom stručne studije ili izvanredni studij, pritom stalno ili povremeno rade, plaćom ne mogu pokriti troškove studiranja pa ovise i o roditeljskom novčaniku, a teže se odlučuju za nastavak studija. Troškovi studiranja su im veći, ali rijetko imaju pristup stipendijama, pokazalo je istraživanje. Prosječni semestralni trošak za studente u Hrvatskoj iznosi 15.417 kuna, ali se raspon troškova kreće od 4.000 do čak 36.000 kuna.

 Po semestru 56 posto studenata potroši između 4.000 i 16.000 kuna, a riječ je o redovnim studentima sveučilišnih studija. Polaznici stručnih studija po semestru plate barem dvostruko više od njih, u prosjeku 30.000 kuna, a izvanredni studenti oko 23.000 kuna, dvostruko više nego da su u redovnom statusu.

Više »besplatnih«

Svaki drugi student u Hrvatskoj živi s roditeljima, dok je u skandinavskim zemljama takvih studenata tek 10 posto, a u studentskom domu smješteno je osam posto studenata, dok u Sloveniji, Mađarskoj ili Slovačkoj takav smještaj ima svaki četvrti student. I domski smještaj privilegij je onih s povoljnijim uvjetima studiranja – dobivaju ga u pravilu redovni studenti sveučilišnih studija koji ne plaćaju studij. Dobra je vijest što udio »besplatnih« studenata raste, pa je od 2010. godine narastao sa 41 na 51 posto.

Kako se dostatnost prihoda smatra važnim elementom za upis studija i diplomiranje u roku, iz IRO-a pozivaju vlasti na ravnomjernije raspoređivanje stipendija, kako bi se pomoglo i onima s visokim troškom studiranja. Prema istraživanju, 46 posto studenata dolazi iz obitelji gdje je bar jedan roditelj visokoobrazovan, a 51 posto iz obitelji gdje roditelji imaju srednju školu. Studenti iz prve skupine češće studiraju na sveučilišnim studijima, spremniji su nastaviti obrazovanje, a rjeđe rade tijekom studija. Na nastavak studija na diplomskoj razini odlučuje se 60 posto studenata visokoobrazovanih roditelja, 51 posto studenata roditelja srednjeg obrazovanja i samo 27 posto studenata niskoobrazovanih roditelja.