Snimio Sergej DRECHSLER
Štoviše, u petak objavljeni objavljena anketa pokazuje da je rejting SDP-a u odnosu na onaj prije parlamentarnih izbora, porastao s 27 na 28 posto
“Devastirali su SDP”, koči se jedan od friškijih naslova nad jednom od mnogobrojnih slično intoniranih analiza stanja u najjačoj oporbenoj stranci nakon višemjesečne unutasrtranačke kampanje između za mjesto šefa socijaldemokrata. “Tim Milanović” i “tim Komadina” doista nisu štedjeli na epitetima kojima su nastojali ocrniti suprotnu stranu, od usporedbi sa životinjskim carstvom, udbaškim metodama, izdajnicima i Goebbelsom.
Po CRO-Demoskopu lagani pad
Podaci iz drugog redovnog mjesečnog istraživanja, CRO-Demoskop, pokazuju ipak određeni pad potpore najjačim strankama u unutarstranačkoj kampanji. No, on nije značajan, a kamoli “devastirajući”, s tim da je pravo vrijeme za usporedbu ipak početak travnja, kad iziđe novo mjesečno istraživanje. Po posljednjem CRO-Demoskopu, onom s početka ožujka, SDP je u odnosu na početak ove godine (podaci o podršci strankama nisu objavljivani u finišu kampanje za parlamentarne izbore, samo koalicijski) izgubio 1,4 postotna boda (s 29,6 na 28,2 posto). HDZ je prije četiri godine, u periodu od siječnja do svibnja (kad je Karamarko izabran za šefa stranke) pao nešto jače: s 19,7 na 16,2 posto.
Pokazuje to da stranačke ratove birači ne doživljavaju ni izbliza dramatično kao akteri zbivanja i da je, uz uvjet da stranka nakon travanjskih izbora normalno nastavi s radom, za očekivati da kampanja u kojoj su se borili “slinavci” i “izdajnici”, protiv “veselih vjeverica” i “voluharica” ne ostavi bitnog traga na izglede da SDP spremno dočeka naredne redovne lokalne (svibanj 2017. godine), a možda i izvanredne parlamentarne izbore.Ove brojke i zaključci ne bi trebali previše čuditi. Naime, kampanja u HDZ prije četiri godine je bila mnogo burnija i prljavija od ove kod socijaldemokrata.
Primjerice, Darko Milinović je Tomislava Karamarka optuživao za trostruku izdaju stranke, optuživao ga da je kao visoko pozicioniran u sigurnosnom sustavu morao spriječiti najveće korupcijske afere u Hrvatskoj, te za omogućavanje kriminalizacije HDZ-a. Po Crobarometru iz studenog 2011. godine, netom pred parlamentarne izbore, HDZ je imao potporu 19 posto građana. Nakon brutalne unutarstranačke kampanje ona je doista pala: ali, samo na 18,5 posto. Četiri godine kasnije, HDZ je, uz “malu” pomoć Mosta, opet na vlasti, makar u složenoj koalicijskoj kombinaciji koja ih sve češće tjera na nezadovoljne istupe u medijima.
