Foto Roni Brmalj
Spremnički prostor za sirovu naftu na Terminalu Omišalj sada se sastoji od 20 spremnika ukupnog kapaciteta 1,4 milijuna prostornih metara, dok je za naftne derivate kapacitet 80.000 prostornih metara
OMIŠALJ Tri nova JANAF-ova spremnika za sirovu naftu ukupnog kapaciteta 240.000 prostornih metara u koje je uloženo gotovo 280 milijuna kuna, u utorak su na omišaljskom terminalu pušteni u rad.
Novim spremnicima povećani su kapaciteti terminala u Omišlju, pa se spremnički prostor za sirovu naftu na Terminalu Omišalj sada sastoji od 20 spremnika ukupnog kapaciteta 1,4 milijuna prostornih metara, dok je za naftne derivate kapacitet 80.000 prostornih metara.
Izgradnjom novih spremnika završena je rekonstrukcija i dogradnja spremničkog prostora koji je udvostručen, povećana je učinkovitost operacija na terminalu i iskorištenost kapaciteta.
Ukupni kapacitet svih JANAF-ovih spremničkih prostora je 1,94 milijuna prostornih metara za sirovu naftu te 222.000 prostornih metara za naftne derivate. Uz omišaljski, JANAF ima terminale u Sisku, Virju, Slavonskom Brodu i Zagrebu te 631 kilometar cjevovoda.
Spremnike je u rad pustio ministar državne imovine Goran Marić, naglasivši da su sve radove u roku, a dijelom i prije roka, obavile hrvatske tvrtke.
Kazao je da Vlada kao najveći dioničar ima razumijevanja za poslovne poteze kojima se osigurava tehnološka sigurnost i stalni poslovni rast JANAF-a. Svaki novi kapacitet u energetici znači i jačanje stvarne i univerzalne sigurnosti zemlje, gospodarstva i ljudi, dodao je.
»Ovo bi trebao biti putokaz i drugim tvrtkama u državnom vlasništvu«, istaknuo je Marić.
Predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević rekao je da je omišaljski terminal među prva tri takva u svijetu. Rekao je da su nove kapacitete izgradili domaći izvođači, u rekordnom roku, mjesec dana prije roka i bez dodatnih troškova. Naveo je da se priprema još nekoliko projekta u Omišlju i drugim lokacijama te da će i dalje razvijati projekte na tržišnim osnovama. Ocijenio je da je JANAF, što se tiče profitabilnosti, ekonomičnosti i svih ekonomskih pokazatelja, sigurno najbolja kompanija u Hrvatskoj.
Na pitanje o izvođaču radova, tvrki King ICT, Kovačević je rekao da je radove obavio izvođač koji je dao najbolju ponudu na javnom natječaju.
Iz JANAFA su istaknuli da su ulaganjima zadnjih godina značajno povećani spremnički kapaciteti te da je zahvaljujući tome povećan broj korisnika i obujam prodaje transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata.
JANAF transportira naftu za Rafineriju nafte Rijeka i za inozemne korisnike – Rafineriju nafte Brod u BiH, NIS-ovu rafineriju u Srbiji, MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, a predviđa se i transport za češke rafinerije. Gotovo 68 posto prihoda ostvaruje se poslovanjem s inozemnim kupcima.
Ukupni prihodi JANAF-a u 2018. su bili 718,8 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi bili 411,2 milijuna kuna, za 3,5 posto manji nego prethodne godine. Lani je JANAF ostvario bruto dobit od 370,6 milijuna kuna, što je 4,5 posto više nego u prethodnoj godini. Ostvarena je neto dobit od 303,7 milijuna kuna, također 4,5 posto veća nego godinu prije.
JANAF je lani uložio 457,4 milijuna kuna vlastitih sredstava, najviše za gradnju novih spremnika. Ulaže se i u objekte sigurnosti i zaštite okoliša, a u ovoj godini očekuju se nova ulaganja u modernizaciju naftovodno-skladišnog sustava te u nastavak pripreme i gradnje novih kapaciteta.
