Oltar domovine na Medvedgradu / Snimio Darko JELINEK / NL arhiva
Oltar je na Medvedgradu, premalo ga se posjećuje, a selidbom u središte Zagreba dobio bi dostojno mjesto, kazao je Ilčić
ZAGREB »U boj, u boj« iz Zajčeve opere »Nikola Šubić Zrinski« moglo bi uskoro odjekivati zagrebačkim Zrinjevcem. To je jedan od prijedloga predsjednika Hrasta i saborskog zastupnika Ladislava Ilčića za obilježavanje ove godine kao godine Nikole Zrinskog.
Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u kojem je i Ilčić u utorak je jednoglasno podržao prijedlog da se ova godina posveti Zrinskom. Proglašenje ove godine godinom Zrinskoga inicirali su HAZU i Međimurska županija.
Ilčić smatra da se Zrinskom daje premalo važnosti u Hrvatskoj, a riječ je o »čovjeku kojega cijela Europa slavi kao zaštitnika Europe od Turaka« i, kako je kazao na sjednici saborskog Odbora, »Mađari ga slave deset puta više od nas«.
Tri prijedloga
Ilčić ima tri konkretna prijedloga i svi su vezani za Lenucijevu potkovu, odnosno sklop od tri trga u središtu Zagreba koji počinje s trgom Nikole Zrinskog na sjeveru, slijedi Trg Josipa Jurja Strossmayera, a završava se s Trgom kralja Tomislava. Najzamašnija je njegova ideja da se Oltar domovine s Medvedgrada preseli na Lenucijevu potkovu.
– Preseljenje Oltara domovine vidim kao trajno rješenje koje će obogatiti centar Zagreba. Oltar je na Medvedgradu, izvan grada, premalo ga se posjećuje, a preseljenjem u središte Zagreba dobio bi dostojno mjesto, kazao nam je Ilčić.
To bi preseljenje Oltara domovine bila trajna ostavština godine Zrinskog, a Ilčić je kazao da je riječ o prijedlogu.
– Ne stojim tvrdo na tom prijedlogu, ali mislim da bi to bilo dobro i korisno. Svjestan da se u tome mora konzultirati autora spomenika, a potrebna je i riječ struke, kazao je Ilčić.
Njegov drugi prijedlog je postavljanje interaktivnih panela na samom Trgu Nikole Zrinskog (trg se zove baš tako, što je i precizno budući da se velikaška obitelj Šubić odrekla tog prezimena nakon što je Jurju Zrinskom, sinu Mladena II. Šubića oduzeto sredinom 14. stoljeća dotadašnje obiteljsko središte Oštrovica nakon čega se Šubići sele u Zrin) Ilčić bi obogatio interaktivnim sadržajima.
– Svaki prolaznik, svaki turist mogao bi nešto pročitati o Zrinskom, njegovu životu, djelu i vremenu. U takav bi se interaktivni panel mogli ugraditi i »klipići« sa zborovima i arijama iz opere »Nikola Šubić Zrinjskim«, pa bi zainteresirani mogli poslušati »U boj, u boj«, ali i druge arije i zborove iz te nacionalne opere, rekao je Ilčić.
Premalo vremena
Njegova ideja nije samo obilježiti ovu godinu Zrinskim nego i obogatiti Zrinjevac koji je, smatra Ilčić, nedovoljno nacionalno obilježen. Na primjedbu da je na sjevernoj strani Trga Zrinskog Vrhovni sud, na istočnoj Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a na južnoj biste nacionalnih velikana – Ivan Kukuljević Sakcinski, Nikola Jurišić, Julije Klović, Andrija Medulić, Krsto Frankapan (kako je povijesno ispravno, a ne Frankopan), Ivan Mažuranić – i one gledaju prema zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iza koje je spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, a sve zatvara spomenik kralju Tomislavu, Ilčić je kazao da je to dobro, ali ne i dovoljno, posebno kada je riječ o samom Nikoli Zrinskom po kojem se zove sjeverni trg, a po kojem se kolokvijalno naziva cijeli taj prostor.
Oltar domovine spomenik je podignut palim hrvatskim vojnicima u Domovinskom ratu, a dovršen je prije završetka rata. Rad je kipara Kuzme Kovačića i podignut je ispod južnog bedema Medvedgrada. Lokacija je bila sporna od početka budući da ona nema veze s Domovinskim ratom, a i Medvedgrad ima važnost prije svega u povijesti Zagreba. Oltar domovine otvorio je 30. svibnja 1994. (tada se na taj datum obilježavao Dan državnosti) predsjednik Republike Franjo Tuđman. Kovačićev rad tvore kamene kocke i kvadri različite visine, te šest staklenih ploča koji asociraju na hrvatski grb. Na kockama su uklesani stihovi himne, motivi iz razdoblja kneza Branimira i križ. Kocke i kvadri izgrađeni su od kamena iz svih dijelova Hrvatske, a u sredini je prostor za vječnu vatru. Za Tuđmana korišten je kao mjesto za ceremonijalno polaganje vijenaca o važnim datumima, državnim praznicima, a nakon njegove smrti je izgubio tu svrhu.
Treća se Ilčićeva ideja odnosi na Zajčevu operu. Podsjetio je da Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a svakoga ljeta posljednjih godina drže koncert na otvorenom na Trgu kralja Tomislava.
– Ti su koncerti jako dobri i lijepi, publika ih je dobro prihvatila i bilo bi dobro da se ove godine u toj prigodi izvede Zajčeva opera »Nikola Šubić Zrinjski«, rekao je Ilčić koji je kao violinist u Simfonijskom orkestru HRT-a svirao na tim koncertima.
Za sve što predlaže Ilčić vremena je malo i on je toga svjestan.
– Najlakše je proglasiti godinu nekoga. Tu godinu treba sadržajno osmisliti i onda dogovoreno provesti. Vremena je malo, već je kraj veljače, a najbolje vrijeme za takve manifestacije je ljeto, zaključio je Ilčić.
