Argumentirano mogu reći da Vlada pogoduje kapitalu jer kad se gledaju bilance hotelijera od 2012. do danas, vidjet ćete da su to kompanije koje ostvaruju od tridesetak do 650 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, ističe predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, Bruno Bulić
RIJEKA Prijedlogom odluke Ministarstva rada i mirovinskog sustava o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, za 2018. godinu predviđeno je 29 tisuća radnih dozvola, od čega za turizam 1.860 dozvola.
Ministar turizma Gari Cappelli nije zadovoljan brojem predviđenih radnih dozvola za radnike u turizmu te će Ministarstvo turizma, s obzirom na velike potrebe za radnom snagom za iduću godinu, tražiti da se taj broj poveća.
– Definitivno nisam zadovoljan tim brojem te će Ministarstvo turizma urgirati da se to poveća na minimalno 5.500 radnih dozvola. S obzirom na velike potrebe za radnom snagom u turizmu i predviđanja da će nam za iduću turističku godinu trebati do 15.000 novih radnika u turizmu, smatram da taj broj mora biti veći, poručio je Cappelli. Objasnio je i da veći broj dozvola za turizam treba i stoga da u pitanje ne bi došao uspjeh iduće turističke godine, za koju su sad već najave jako dobre te se predviđa i povećanje turističkog fizičkog prometa za 3 do 5 posto u odnosu na ovu rekordnu godinu. Također se očekuje da će i sezona trajati dulje nego ove godine, odnosno da će i pred i posezona biti jača, što podrazumijeva i više otvorenih objekata, a nove radnike trebat će i zbog otvaranja novih i obnovljenih turističkih objekata u idućoj godini.
– Radne dozvole su, naravno, samo jedno od privremenih rješenja, a Ministarstvo turizma u suradnji sa svim dionicima u turizmu i drugim ministarstvima, dugoročno će nastojati poboljšati uvjete za rad svim djelatnicima u turizmu te time i povećati privlačnost turističkih zanimanja – ističe Cappelli.
Strah od sezone
Iz Ministarstva turizma napominju da će se na prijedlog Ministarstva rada i službeno očitovati te da se nadaju većem broju dozvola za 2018. Također, Cappelli napominje da je istraživanje pokazalo da gostima nisu problem ni cijene, ni gužve, već upravo kvaliteta usluge koja je posljedica nedovoljnog broja radnika.
– Za građevinu je predviđeno oko 12.000 dozvola za strance, ali gdje bi građevinari radili da nema turizma? – pita se Cappelli.
Primjera radi, Jadranka hoteli na Lošinju muku muče s radnom snagom i na stotinu su čuda, jer i prošle im je godine nedostajalo stotinjak radnika. Nekada su imali pune ruke životopisa, a sada radnici biraju. I nema ih dovoljno.
– U Jadranka Grupi smatramo da je količina najavljenih kvota nedovoljna za rješavanje problema svih potreba za zapošljavanjem turističke industrije u 2018. godine, iako je još nejasno o kojim se točno zanimanjima radi, jer se za sada govori samo o formulaciji pomoćnog osoblja u turizmu. Znamo da se dodatno radi na potpisivanju bilateralnih sporazuma s određenim državama, ali ostaje nejasno za koja zanimanja će ići bilaterala te hoće li se i koliko kvote povećati u odnosu na najavljene. Nama je važno da bilateralni sporazumi pomognu rješavanju tog problema odmah, a ne početkom sezone, pogotovo zato što smo u potrazi za kadrovima u Hrvatskoj već prošli cijelu zemlju. Rezultati prvih akvizicija su vrlo poražavajući i moramo priznati da je strah u vezi s pronalaskom radnika za iduću godinu sve realniji – kaže nam članica Uprave Jadranka Grupe Nina Garić Saganić.
Na štetu građana
No, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić kategorički je protivnik uvoza radne snage.
– Ne možemo u jednom trenutku imati 180 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje i potrebu poslodavaca za, recimo, 20 tisuća radnika i da poslodavci nemaju način da od tih 150 tisuća ljudi s burze rada privole njih 20 tisuća da dođu raditi u njihove kompanije, a posebice kad je riječ o zanimanjima gdje se ne traži visoka naobrazba, nego su to pretežito sobarice, spremačice, pomoćno kuhinjsko osoblje. Ministarstva financija, rada i mirovinskog sustava te Ministarstvo turizma pogoduju kapitalu, umjesto da gledaju interes Hrvatske i njenih građana i radnika. Argumentirano mogu reći da Vlada pogoduje kapitalu na štetu građana jer kad se gledaju bilance poslovanja hotelijera od 2012. godine pa do danas, vidjet ćete da su to kompanije koje ostvaruju od tridesetak do 650 milijuna kuna čiste dobiti nakon oporezivanja. Prema tome, ima mjesta, i to puno mjesta za veće plaće radnicima. Ima puno mjesta da se izgradi smještaj za sezonsku radnu snagu, da ljudi normalno spavaju i jedu, i to se sad počelo raditi. Ima prostora da se dio ljudi, koji ionako rade 8 do 10 mjeseci godišnje, primi u stalni radni odnos, pa neće imati problema s nedostatka radnika, a određeni broj ljudi neka uzmu kao stalne sezonce – kaže Bulić i pripovijeda nam da je nedavno bio na pregovorima u Plavoj laguni gdje je pokazan kvalitetan način rješavanja problema radne snage i da poslodavac očekuje da iduće godine neće imati problem s nedostatkom radnika, jer je napravio takav sustav da ima pola stalno zaposlenih, a pola sezonaca.
Zaustaviti gradnju
– Napravio se takav sustav da je u stalni radni odnos uzeto 280 ljudi više nego prošle godine. Prema tome, poslodavac je preusmjerio dio ekstra profita koji je ostvario u sigurnost svog poslovanja za iduće razdoblje. Ovi drugi su gotovo lešinari koji počinju od kraja, a kraj se zove da njima vlasnik kaže »ja hoću 600 milijuna profita, a vi napravite što god hoćete«. A onda kad se vraćate unatrag, a da biste ostvarili taj ekstra profit, imate samo dva izlaza – ili zadržati niske plaće radnika, ili zatražiti od države da vam dozvoli uvoz radne snage kako biste zadržali cijenu rada na razini prethodne godine, da ostvarite profit za svog vlasnika. To znači da ćete i dalje biti menadžer te kompanije, kaže Bulić, i tvrdi da ozbiljne hotelske kompanije u Hrvatskoj nigdje na zapadu ne bi ostvarile tako visok profit kao u Hrvatskoj.
Ministarstvo turizma će u školskoj godini 2017./2018., temeljem Programa poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije 2017., sufinancirati 423 učenika i studenta koji se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma. Riječ je o stipendijama koje Ministarstvo turizma provodi u suradnji s tvrtkama, odnosno hotelima, kampovima, turističkim agencijama te županijskim obrtničkim komorama, na način da svaki dionik sudjeluje sa 50 posto te je za tu svrhu ove godine izdvojeno 2,2 milijuna kuna. Temeljem navedenog programa učenici i studenti imaju pravo na maksimalno 600 kuna mjesečne stipendije, i to učenici od 1. rujna tekuće do 30. lipnja iduće godine, a studenti od 1. rujna tekuće do 30. kolovoza iduće godine. Odmah po završetku redovnog školovanja, odnosno studiranja, partner ima obavezu sklopiti sa stipendistom ugovor o radu na određeno vrijeme ili ugovor o radu pripravnika. Stipendist tijekom primanja stipendije ima obavezu redovito obavljati stručnu praksu, upisivati razrede/godinu u redovnom roku te ostati u radnom odnosu u tvrtki najmanje onoliko vremena koliko je trajalo stipendiranje.
– Pa odakle misle uvesti radnike? Ima ih nešto malo u Vojvodini, nešto malo u Posavini, i vrlo malo u Srbiji. Rumunjska i bugarska radna snaga već je otišla u Italiju, a Dalmacija je već iscrpila svoje zaleđe i BiH. Uostalom, treba li nam razvoj turizma baziran na daljnjim zahvatima u prostor? Tvrdim da ne treba jer ćemo novim gradnjama devastirati destinaciju, a nemamo dovoljno radne snage ni za postojeće turističke objekte. Postojeće objekte trebamo dignuti na četiri ili pet zvjezdica, povećati kvalitetu s više zaposlenih i većim plaćama, pa neće biti nedostatka radnika. Poslodavci u Hrvatskoj ne žele prihvatiti činjenicu da je u Hrvatskoj profunkcioniralo tržište rada i da ih sobarice kojima nude 3 tisuće kuna odbijaju, pa traže od Vlade uvoz radne snage. Ili netko izgradi hotel na otoku u kojemu mu nema tko raditi. Pa trebao je znati da na otoku živi 200 ljudi. I sad bi Vlada trebala naseliti otok sa 500 Indonežana da bi radili, a lokalno su stanovništvo godinama iseljavali ne pružajući im uvjete za život. Da sam ministar financija i da me dođu pitati za uvoz radnika u turizmu, rekao bih im – pogledajte si godišnju dobit i potjerao bi ih – oštar je Bulić.
Obiteljski hoteli
Poznati turistički djelatnik Nedo Pinezić smatra da se turizam mora razvijati u korist lokalnog stanovništva i dijeli Bulićevo negativno mišljenje prema izgradnji velikih hotela.
– Nema smisla graditi velike hotele, ako u njima neće raditi hrvatski građani i ako taj dohotak neće ostati u Hrvatskoj. Što smo onda napravili? Ništa. Moja je teza da trebamo razvijati mikropoduzetništvo i graditi male obiteljske hotele koji u prosjeku zapošljavaju 15 ljudi za stalno i 10-15 sezonaca. Izgradnja 2 tisuće malih obiteljskih hotela zaposlila bi 30 tisuća hrvatskih građana, a vlasnici bi bili ujedno i radnici, a to je značajna stavka za kvalitetu ponude, to je formula koja opstaje, a ne ovaj model gdje se grade veliki hoteli u kojima su radnici potplaćeni, ne samo zato što naši poslodavci na njima štede, nego i zato što Hrvatska ima najveća davanja na plaće u Europi. Tu trpi kvaliteta usluge. Takvi objekti će uzimati bilo koga da radi kod njih, čime radimo strano tijelo u lokalnoj zajednici, a to je neprihvatljivo, kaže Pinezić i tvrdi da je problem što se u Hrvatskoj govori o velikim investicijama u objekte, ali da nitko ne govori o investicijama u djelatnike.
– Izgubili su 10 do 15 godina za školovanje kadra i sad odjednom treba gasiti požar, pa su se sjetili stipendirati učenike. To je naknadna pamet. Gledajte, ja sam prvi za to da se dopuste kvote za za uvoz radne snage jer treba dopustiti slobodno tržište da ljudi dođu tu raditi ako žele, ta u Europi smo, ali sam isto tako siguran da to nije rješenje ovoga problema. Iskreno, ne znam kako će i uspjeti uvođenje radne snage. Odakle ćemo uvesti radnike za rad u turizmu? S obzirom na to da je europsko tržište gladno kvalitetne radne snage i da su gotovo svugdje bolji radni uvjeti i plaće nego u Hrvatskoj, upitno je tko će doći raditi u Hrvatsku za crkavicu, smatra Pinezić i izražava bojazan da će kvaliteta usluge i ponude u turizmu iduće godine pasti, a da su se na kvalitetu usluge ove godine gosti već žalili. Isto tako, podsjeća na to da nijedan veliki hotel nema kratku povijest, već da se privatizacijom potjerala radna snaga, dok se istodobno nije ulagalo u školovanje budućih naraštaja.
