Uklonjen bi trebao biti nasip na Školjiću te željeznički most preko Rječine S. JEŽINA/Arhiva NL
Okupljene je zanimalo koji će se objekti morati uklanjati, na što je Kralj ponovio kako će se to točno znati tek iduće godine. Jedan od prisutnih građana vrlo je burno reagirao, tražeći da se o ovom projektu raspiše referendum na području Grada Rijeke i općina kojima pruga prolazi, pa je na koncu reagirala zaštitarska služba, no nakon upozorenja da će biti pozvana policija, sve se brzo smirilo.
Izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge kroz Rijeku, točnije od Škrljeva do Jurdana, mogla bi započeti 2021. godine, a u punoj funkciji biti do 2025. godine – najavio je Stjepan Kralj iz IGH-a na jučerašnjem predstavljanju projekta izrade projektne dokumentacije za drugi kolosijek pruge, održanom pred prepunim auditorijem Gradske vijećnice u Rijeci. Projekt je u fazi izrade dokumentacije, za što je osigurano deset milijuna eura, od čega je čak osam i pol milijuna dodijelio EU, iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
U razradi projekta, istaknuo je Kralj, razmatrano je pet različitih opcija, od obnove postojećeg kolosijeka, sve do izgradnje drugog na cijeloj dionici između kolodvora Škrljevo i Jurdani. Prema njegovim riječima, posljednja varijanta stajala bi procijenjenih dvije milijarde kuna, ali ekonomske analize, unatoč tako visokim troškovima, pokazuju znatne ekonomske koristi, a izgradnja drugog kolosijeka omogućila bi učinkovito uključivanje željeznice u javni gradski promet Rijeke i okolice.
Izgradnja drugog kolosijeka kroz Rijeku dio je šireg projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, koji preko luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje Pirinejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom. Cijeli projekt stoga je prijavljen za sufinanciranje iz EU-a.
Zahtjevne dionice
Kralj je istaknuo složenost geotehničkih i prostornih uvjeta na dionici kojom prolazi postojeći kolosijek, uz čiju desnu stranu bi se, gledano iz smjera Škrljeva, gradio novi. Zbog toga će na trasi, uz izgradnju dvanaest novih stajališta i obnovu šest postojećih kolodvora, biti nužno proširenje triju tunela, izgradnja 13 novih nadvožnjaka, 18 podvožnjaka, šest pothodnika, 8 nathodnika i još čitavog niza drugih pružnih objekata, uz uvođenje potpuno novog prometnog i signalizacijskog sustava.
– Osim toga, biti će nužno i uklanjanje pojedinih stambenih i drugih objekata uz prugu. Koji će to točno objekti biti, utvrdit će se izradom projektne dokumentacije. Iduće godine znat će se točne granice obuhvata zahvata – rekao je Kralj, dodavši kako će posebno zahtjevna dionica biti i prijelaz preko Rječine, te ulaz u tunel Kalvarija. Prema rješenju koje je prikazano na prezentaciji, na tom bi se dijelu uklonio postojeći nasip na Školjiću kojim sada prolazi pruga, kao i željeznički most preko Rječine, a oba bi kolosijeka bila smještena na vijaduktu koji će biti opremljen i posebnom zaštitom od buke. Time bi se, istaknuto je na predstavljanju, riješio ne samo prijelaz željeznice preko Rječine, nego bi se i sadašnje područje uz Vodovodnu ulicu otvorilo prema središtu grada. Posebno je naglašeno da projekt zadovoljava i razvojne potrebe riječke luke, koja bi dobila kvalitetniju povezanost s pozadinskim terminalom na Škrljevu, industrijskom zonom Kukuljanovo, kao i zonom Miklavija na zapadu.
Puno pitanja
Okupljene je zanimalo koji će se objekti morati uklanjati, na što je Kralj ponovio kako će se to točno znati tek iduće godine. Jedan od prisutnih građana vrlo je burno reagirao, tražeći da se o ovom projektu raspiše referendum na području Grada Rijeke i općina kojima pruga prolazi, pa je na koncu reagirala zaštitarska služba, no nakon upozorenja da će biti pozvana policija, sve se brzo smirilo.
Pitanja su postavljena i na temu bukobrana, udaljenosti između stajališta buduće gradske željeznice, parkirališta uz stajališta, kao i pješačkih prijelaza na njima. Bukobrani će, prema odgovoru predstavnika IGH i HŽ Infrastrukture, biti postavljeni na dionicama gdje pruga prolazi blizu stambenih zgrada, uz nova tehnička rješenja za smanjenje vibracija. Prosječna udaljenost između stajališta je oko tisuću metara, a na svakom stajalištu će biti izgrađen pješački pothodnik.
Na pitanje o mogućnosti da na nekim dionicama, primjerice na Sušaku, ostane samo jedan kolosijek kako bi se izbjeglo rušenje stambenih objekata, od kojih su neki zaštićeni, odgovoreno je da će se to razraditi projektnom dokumentacijom te da konzervatori za sad nisu imali primjedbi po pitanju zaštićenih objekata, ali će se o tom pitanju više znati nakon izrade Studije utjecaja na okoliš.
