U centru Zagreba je gotovo sve apartmanizirano, pa je ponuda stanova za najam vrlo mala / Foto Nenad REBERŠAK
Cijene dugoročnog najma su unatrag godinu dana porasle za najmanje deset posto. U centru grada je gotovo sve apartmanizirano, pa je ponuda stanova za najam vrlo mala
ZAGREB – Kad sam prije četiri godine iznajmljivala svoj mali stan na Trešnjevci, 30 kvadrata, nakon objave oglasa zvalo me 20-ak ljudi. Prije nekoliko tjedana, objavila sam ponovno oglas, i ostala u šoku, jer me samo prvoga dana zvalo, bez pretjerivanja, stotinjak ljudi. Mnogi su bili spremni platiti i više od onoga što sam tražila, za šest mjeseci unaprijed, i što mi je bio najveći šok, bez da stan uopće i pogledaju! – priča nam Zagrepčanka.
U širem centru Zagreba više gotovo da i nema stanova za dugoročni najam – sve je otišlo u »apartmanizaciju«, za iznajmljivanje turistima, kojih je u gradu sve više. To je sa sobom povuklo porast cijena mjesečnog najma, i to za lošije stanove, koje nisu »pojeli« apartmani, dok je bolje stanove s pristojnom mjesečnom najamninom moguće pronaći samo na periferiji grada. Iznajmiti stan od četrdesetak kvadrata turistima, po cijeni od 40-50 eura dnevno, znači dobit oko 400 eura za samo deset dana, koliko bi u slučaju najma bila zarada za cijeli mjesec.
Koliki se turistički »boom« dogodio Zagrebu, potvrđuju podaci Turističke zajednice grada Zagreba, koji kažu da je u gradu 2010. bilo 130 privatnih iznajmljivača, a danas ih je čak 1.747, dakle 13 puta više. Svake godine njihov broj raste za oko 50 posto pa danas iznajmljuju 2.804 apartmana, studio apartmana, soba i kuća za odmor. Toliki interes za turistički biznis nimalo ne čudi, budući da je i broj noćenja u privatnom smještaju od 2010. porastao čak sedam puta. U 2010. Zagreb je ostvario 54.435 noćenja u privatnom smještaju, a lani čak 377.846. Neslužbene procjene kažu da ima još najmanje 500, do tisuću neregistriranih apartmana, dakle okvirno i do 3.800 stanova manje za dugoročni najam.
Licitacija u stanu
– Oglas sam stavila na web prije sat vremena, i zvalo me već četvero ljudi, vi ste peti, smije se druga Zagrepčanka, na čiji smo se oglas za dugoročni najam stana od 35 kvadrata u centru grada javili. Cijena je 2.000 kuna mjesečno no razmišlja da je podigne jer je interes velik. I naša je prva sugovornica mali stan na Trešnjevci iznajmila prvoga dana objave oglasa.
– Studentica koja ga je unajmila mi je rekla da ga uzima odmah, bez gledanja. Požalila mi se da je potražnja tolika da vlasnici stanova odjednom na razgledavanje stana pozivaju desetak ljudi i zatim ih puštaju da licitiraju. Student iz Osijeka potvrdio nam je da se, tražeći stan u Zagrebu, svega nagledao. U ponudi su ostali, kaže, samo loši stanovi.
– To su šupe nedostojne života. Potražnja je velika, a ponuda mala, pa garsonjere od 25 kvadrata, u lošem stanju, koštaju po 300 eura na mjesec, ističe student.
Dobru poslovnu nišu otkrila je agencija Check-in point, koja za vlasnike apartmana obavlja sve ono što bi inače morali sami, logistički i administrativno – od rezervacije smještaja, prijave i odjave gostiju, predaje ključeva, komunikacije s gostima, naplate, čišćenja i ostalog, što znači da vlasnici apartmana, za paušalnu cijenu do tisuću kuna mjesečno, ne moraju ni prstom maknuti niti gosta ikad vidjeti. Direktor agencije Vinko Antunović kaže da trenutačno pune, i vode brigu o pedesetak apartmana u gradu.
Cijene dugoročnog najma su unatrag godinu dana porasle za najmanje deset posto – kaže Boro Vujović iz agencije za nekretnine Opereta. U centru grada je gotovo sve apartmanizirano, pa je ponuda za najam vrlo mala. Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja Zagreba pri HGK Alen Čalopek upozorava da se Zagrebu »smiješi« dalmatinska priča – onih koji su se dali u apartmanizaciju stanova previše je u odnosu na potražnju.
Dampinške cijene
– Potražnja za apartmanima u gradu raste deset puta sporije nego ponuda. Ovog je ljeta prvi put zabilježena veća ponuda od potražnje, što znači da se mora dogoditi ‘čišćenje’ tržišta po kvaliteti i poziciji. Profesionalci kupuju veće stanove te ih adaptiraju u više apartmana, što ih košta 800-900 eura po četvornom metru, no puno je i onih koji se zalijeću u apartmanizaciju pa se u nižoj sezoni moraju vraćati dugoročnom najmu, ali po puno višim cijenama nego prije, ističe Čalopek. Dodaje i to da se iznajmljivači na tržištu bore s međusobnim razlikama od desetak pa i više desetaka eura za noć, umjesto s razlikom od par eura, što dovodi do damping cijena.
Koliko iznosi prosječan dnevni najam apartmana u Zagrebu odnosno koliki je ukupan prihod privatnih iznajmljivača, podatak je kojim, nažalost, nitko ne raspolaže – ni Turistička zajednica Zagreba niti HGK.
– Nije sve, međutim, med i mlijeko. Podatak za privatne iznajmljivače u obiteljskom smještaju na razini cijele Hrvatske kaže da je njihov prihod u prosjeku 40.000 kuna godišnje, od čega treba odbiti plaćanje paušala, boravišnih pristojbi i slično. Naši iznajmljivači trebaju shvatiti da moraju biti gostu na raspolaganju 24 sata dnevno, ističe Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK. Zagreb jest na vrhuncu apartmanizacije, kaže, ali je činjenica i to da se na svakih pet otvorenih apartmana jedan i zatvori. U prvih sedam mjeseci ove godine u Zagrebu je otvoreno novih 496 privatnih smještajnih jedinica, ali ih je istovremeno i 107 zatvoreno.
