Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, koji je zaslužan za mnoge izborne pobjede kandidata i u Hrvatskoj i u regiji, a široj javnosti je poznat i po komentarima parlamentarnih izbora i kandidata na jednoj nacionalnoj televiziji, postat će Vladin savjetnik za medije i jedan od prvih suradnika premijera Andreja Plenkovića. 

Iako ta informacija još nije službeno potvrđena, čini se da su dogovori pri kraju i da će se ta karika u lancu Vladine komunikacije prema javnosti »učvrstiti« vrlo skoro. Iz Plenkovićeve stranke koja je odlučila angažirati Macana saznaje se da nije riječ o peglanju rejtinga HDZ-a koji je u zadnjim anketama u manjem padu, kao niti o kriznom komuniciranju vezanom isključivo uz top-temu u državi, Agrokor, već o dugoročnoj suradnji budući da su Plenkoviću i Vladi potrebni stručnjaci koji mogu na duge staze iskomunicirati prema javnosti sve reforme koje Vlada već provodi ili planira provesti.

Sam Macan zasad ne želi komentirati ove informacije, ali je u jednom od posljednjih intervjua koje je dao rekao kako premijer Plenković »pažljivo bira riječi i formulacije, mada to nekad ispadne ‘atraktivno’, kao u slučaju požara u Splitu, a vjerujem kako će se komunikacija popraviti«. U istom intervjuu Macan je ocijenio i da je Lex Agrokor jedan od najjačih poteza svih hrvatskih vlada u nekoliko posljednjih mandata, a kako je premijer ipak pod paljbom zbog toga.

Osjetljive teme

Oni koji su upućeni u ovaj angažman kažu kako je Plenković većinu problema, a time i komuniciranja Vladinih rješenja za te probleme, preuzeo na svoja vlastita leđa, ali da se radi o tome da treba osmisliti jedinstvenu strategiju komuniciranja Vlade prema javnosti, ali i ministarstava pojedinačno. Vlada dnevno odgovara na upite i ima čak dobru ideju o svojim projektima i reformama, kažu, ali vidi se da nedostaje »touch« koji bi držao sve te procese u objedinjenoj agendi prema van, prema javnosti i biračima, koordinirajući sve te istupe. Primjerice, projekt uvođenja eura u Hrvatsku proveden je na način da Vlada očekuje podršku javnosti za taj projekt, a da prije toga nije provela istraživanja o preferencijama i percepciji birača, pa umjesto da se komuniciranje o toj vrlo osjetljivoj temi odradi nakon što su poznati stavovi građana, ide se obrnuto, prvo se saziva konferencija na tu temu, a tek se onda traži stav građana o tome žele li referendum o euru, i slično. To su stvari koje se ne mogu iskomunicirati u tri dana, već je potrebna dugoročna strategija, kažu PR stručnjaci.

– Ova Vlada ima niz dobrih rezultata. Primjerice, spriječila je stečaj Agrokora, kao jedna od rijetkih vlada reagirala je unaprijed, a ne post festum. To jest bio politički rizik za Plenkovića, ali je postupio odgovorno. Istovremeno, provedena je porezna reforma, koja je počela još u Milanovićevo vrijeme, a nastavio ju je Plenković, no građani o tome ne znaju dovoljno. Realno, prosječna plaća je u Zagrebu na skoro 7.000 kuna, i u odnosu na prije dvije godine porasla je skoro sto eura. Time je potaknut rast i potrošnja, a to su rezultati koje nitko ne komunicira. Građanima ništa ne znači riječ porezna reforma, ali kad ih podsjetiš da im je plaća skoro 700 kuna veća zbog poreznih rasterećenja, onda itekako razumiju što Vlada radi. Dakle, uzalud svi dobri i korisni rezultati rada, ako za njih nitko ne zna i nema ih osviještene, kaže jedan od PR stručnjaka s kojima smo razgovarali. Upozorava i da su sve moderne vlade, od Blaira do Clintona, imale koordiniranu i osmišljenu komunikaciju prema javnosti, i to jest bila tajna njihova uspjeha.

Novi imidž Vlade

Poznat je stav PR-ovaca da je svaka vlada zapravo u stalnoj kampanji, a kad je o ovoj Vladi riječi, upravo je sada trenutak da se dobro iskomuniciraju projekti koje vodi, jer već iduće godine kreće i kampanja za euro izbore, pa nove predsjedničke izbore itd. Ako se ova godina ne iskoristi za to da građani saznaju koje dobre rezultate Plenković ima, kasnije će biti kasno, kažu naši sugovornici.

U PR-u se općenito smatra kako je ova Vlada zagušena cijelim nizom problema, od kojih dominira Agrokor, a uglavnom se prema javnosti ide reaktivno, dakle odgovara se svaki dan na neki drugi upit novinara i javnosti, a još nedostaje jedna jedinstvena komunikacijska strategija.

Ako bi Macan bio angažiran, a to se očekuje od Nove godine, tada bi on u Vladu, kako se saznaje, prešao na mjesto savjetnika premijera za komunikacije, a svoju agenciju Manjgura, koja upravo slavi 20. obljetnicu postojanja, prenio bi vjerojatno na neki odvjetnički ured ili slično, a on bi bio izravno u Vladi. Uostalom, to mu ne bi bilo prvi puta – jednako tako, Macan je bio savjetnik za medije i u vladi Ivice Račana, a smatra se da je i tad proveden cijeli niz uspješnih reformi, Hrvatska je izašla iz međunarodne izolacije, a uspješno je iskomuniciran čak i niz nepopularnih rezova, kao što su bili tadašnji Linićevi stečajevi i slično, a svejedno nitko nije bio na ulicama – upravo zahvaljujući dobroj komunikaciji s javnošću. Slično je i sada, misle naši sugovornici iz PR-a, kad se Hrvatska pokušava vratiti na razdoblje prije recesije, na 2008. godinu, i kad praktički završava razdoblje hrvatske tranzicije. Kad se riješi Agrokor, to će biti kraj hrvatske tranzicije, i Plenković ima šansu pokazati da može provesti i niz drugih reformi kao čovjek koji predstavlja novi, moderniji HDZ, koji nema nikakve veze s 90-im godinama i repovima iz tog razdoblja – to je otprilike koncept na kojem će se vjerojatno graditi novi imidž Vlade, kažu naši sugovornici.

Naravno, Krešimir Macan je najpoznatiji po kampanji koju je radio za osebujnog Željka Keruma u Splitu, s njegovom prvom kampanjom kad je i pobijedio, a sad se čini da je pred njim novi posao u kojem mora pokušati dokazati da ova Vlada ima dobre rezultate, koje samo treba znati prikazati javnosti na pravi način.

Očekuje se da bi, ako Macan bude angažiran, bila promijenjena cijela uredba iz ere Zorana Milanovića da PR agencije ne smiju surađivati s Vladom i ministarstvima, a od koje je najveću štetu imao upravo javni sektor jer se najveći dio reformi proveden zbog i nakon ulaska u EU nije kvalitetno iskomunicirao, makar su za to uredno osigurana EU sredstva.