Foto: I. TOMIĆ
Nakon prošlogodišnjeg kraha European coastal airlinesa (ECA), ovoga puta hidroavionske linije duž Jadrana, a moguće i preko, do Italije, namjerava pokrenuti novoosnovana tvrtka Airways Europe, iza koje navodno stoji kapital iz Dubaija
RIJEKA Hidroavioni bi od idućeg ljeta mogli ponovno poletjeti iz riječke luke, nakon prošlogodišnjeg kraha European coastal airlinesa (ECA), čiji su hidroavioni bili prizemljeni zbog nedostataka u održavanju, a kompanija završila u predstečajnoj nagodbi s pedesetak milijuna kuna dugovanja. Ovoga puta hidroavionske linije duž Jadrana, a moguće i preko, do Italije, namjerava pokrenuti novoosnovana tvrtka Airways Europe, iza koje navodno stoji kapital iz Dubaija.
Potvrdio nam je to Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, kazavši kako je tvrtka pokazala interes za održavanjem hidroavionskih linija iz riječke luke, za što postoje tehnički preduvjeti, u vidu pristaništa koje je na Adamićevom gatu bilo postavljeno za hidroavione ECA-a.
Koncesijski ugovor
– Interes tržišta za stavljanjem u funkciju tog resursa je svakako dobrodošao. Ne možemo još govoriti o konkretnim linijama ni ostalim detaljima, prije nego tvrtka pribavi sve potrebne dozvole i drugu dokumentaciju, te eventualnog sklapanja ugovora, kratak je bio Vukorepa. Prema njegovim riječima, osnovni preduvjet za letove hidroaviona iz riječke luke je koncesijski ugovor s novom kompanijom, a da bi se sklopio novi ugovor, potrebno je raskinuti postojeći s ECA-om.
Ne treba u cijeloj priči zanemariti ni iskustva ECA-a, kojemu je, za pokretanje hidroavionskih linija na Jadranu trebalo punih 13 godina, za što je direktor tvrtke, Klaus Dieter Martin, i sam nekadašnji pilot, izravno prozivao sporu i korumpiranu birokraciju. Prvi letovi, nakon više od desetljeća obilaženja nadležnih instanci, bili su pokrenuti iz Splita, tek 2014. godine, a četiri »Twin Ottera«, održavali su, dulje ili kraće vrijeme linije prema brojnim otocima, uključujući i sjevernojadranske Pag, Rab i Lošinj.
ECA je u samo dvije godine proširila poslovanje, povećala broj zaposlenih na preko 140, ali onda je pukla afera s održavanjem, koju su pokrenuli sami zaposlenici, odnosno bivši zaposlenici tvrtke.
Nakon inspekcijskih nadzora, Agencija je prizemljila sve avione kompanije, usred prošlogodišnje turističke sezone, kad se očekivala i najveća zarada, što ECA nije uspjela preživjeti, premda je dobar dio dozvola za letenje na kraju bio vraćen. Uslijedila je i tužba protiv Republike Hrvatske, od koje European Coastal Airlines potražuje preko pet milijuna kuna.
Iako Vukorepa nije htio govoriti o uvjetima raskida ugovora s ECA-om, prema neslužbenim informacijama, uvjeti za raskid ugovora već su ispunjeni, budući da ECA praktički više ne posluje, niti plaća svoje obveze iz ugovora, pa taj dio ne bi smio predstavljati problem.
Razgovarali smo i s direktorom novoosnovane kompanije Airways Europe, Zdravkom Delićem, koji kaže kako s konkretnim podacima još ne može izlaziti u javnost.
– Zainteresirani smo za pokretanje hidroavionskih linija na Jadranu, i to na sjevernom, središnjem i južnom dijelu. Kako smo još u postupku pribavljanja potrebne dokumentacije, te ostalih priprema, ne možemo davati opširnije informacije. Očekujem da ćemo kroz mjesec dana moći reći više – kazao je Delić, potvrdivši kako se pokretanje hidroavionskih linija očekuje u idućoj godini.
Šteta otočanima
Donekle je razumljiv oprez i ulagača i Lučke uprave, ako se prisjetimo fijaska s ECA-om, koji je u nekoliko navrata najavljivao, pokretao pa obustavljao letove iz Rijeke, da bi definitivno bili okončani u kolovozu prošle godine, nakon što su inspekcijskim nadzorom Agencije za civilno zrakoplovstvo utvrđene brojne nepravilnosti u održavanju zrakoplova, zbog čega je ocijenjeno kako nisu sigurni za održavanje zračnog prometa.
Najveća šteta pričinjena je otočnom stanovništvu, a posebno turističkoj ponudi na otocima, što su prošlog ljeta apostrofirali brojni gradonačelnici i načelnici otočnih gradova i općina, od Lošinja do Lastova, ukazujući na potrebu za takvim, brzim i učinkovitim povezivanjem svojih sredina s većim gradovima na obali, ali i onima na talijanskoj strani Jadrana.
