RIJEKA Vrlo dobra godina teče za sve koncesionare u riječkoj luci, jer se po gotovo svim vrstama tereta bilježi trend rasta, a ukupno je u riječkoj luci u prvih devet mjeseci ove godine pretovareno 9,4 milijuna tona, što je za 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Iznimka je samo generalni teret Luke Rijeka d.d., koji je za 6 posto manji, ali je tvrtka Luka također povećala promet za 27 posto i ima 1,9 milijuna tona tereta.

Najveću stopu rasta bilježe rasuti tereti, čak za 63 posto, a razlog je povratak velikih brodova na terminal u Bakru, gdje je zabilježeno 1,17 milijuna tona. Tome također treba pridodati i vrlo dobar učinak na Brajdici, gdje je kontejnerski promet veći za 15, odnosno za 24 posto po tonaži. Zabilježeno je 157.577 TEU-a, što je rekordno za ovo razdoblje godine te je sasvim sigurno kako će ove godine prvi put u povijesti kontejnerski promet u Rijeci premašiti 200.000 TEU-a.

Minimalni zaostatak

Iako su usporedbe s najvećom konkurentskom lukom na sjevernom Jadranu nezahvalne, zanimljivo je sagledati pokazatelje u slovenskoj lucu Kopar koja i dalje zadržava primat apsolutnog lidera u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu. Kopar bilježi promet od 686.624 TEU-a, a Rijeka minimalno ipak smanjuje zaostatak za slovenskim susjedima, koji još uvijek imaju oko 4,5 puta veći promet kontejnera. Ponajviše zaslugom dobrog prometa Janafa u luci Omišalj Rijeka ove godine ukupno povećava promet po svim vrstama tereta za 20 posto, dok u Kopru stopa rasta iznosi 9 posto.

Maja Markovčić Kostelac, državna tajnica za more u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, naglašava važnim pozitivan pomak u kontejnerskom prometu, gdje je očito kako postoji trend preusmjeravanja dijela prometa prema Rijeci na sjevernojadranskom prometnom pravcu.

– Vjerujem da možemo ubrzati rast realizacijom novih projekata i tu ne govorim samo o gradnji Zagrebačke obale, već i o realizaciji projekta produbljenja stare obale na Brajdici, o čemu smo već obavili razgovore s koncesionarom. Dogovaramo financiranje, koje bi preuzela tvrtka Jadranska vrata kao koncesionar, a onda ćemo ići i na redefiniranje njihovih financijskih obveza u koncesijskom ugovoru. Također mnogo očekujemo i od ulaska poljske tvrtke OT Logistics u još veći vlasnički udio u tvrtki Luka Rijeka. Osnovni motiv da RH proda dodatni paket državnih dionica jest da definiramo vlasničku strukturu i dobijemo odgovornog strateškog partnera koji može osigurati nove terete i povećati promet.

U razgovorima koje vodimo s predstavnicima poljske tvrtke o smjeru razvoja i načinu upravljanja Lukom, govorimo poglavito o rastu rasutog tereta, dijelom željeznih rudača i žita. Oni realno rade na jačanju prometne okosnice Baltik – Jadran kroz povezivanje svojih terminala na Baltiku s riječkim prometnim pravcem. Otvaranje moderniziranog pozadinskog skladišta Škrljevo također može pridonijeti efikasnijoj manipulaciji tereta, kazala je Markovčić Kostelac.

Strateški projekt

Dodaje kako je sada i nizinska pruga definitivno ucrtana i definirana u Prometnoj strategiji RH kao strateški nacionalni projekt.

– Vidljivo je već niz godina da smo izgubili korak s konkurentskim lukama na sjevernom Jadranu, gdje je Kopar postao dominantan u odnosu na sve ostale. Objektivno ne možemo očekivati brzu promjenu tih odnosa, ali je dobro vidjeti da je trend u Rijeci uzlazan. Dodatne iskorake možemo i moramo ostvariti podizanjem efikasnosti i kvalitete usluge na cijelom riječkom prometnom pravcu. Poticat ćemo konkurenciju unutar lučkog područja i tu očekujem snažniju ulogu Lučke uprave Rijeka i u segmentu nadzora kvalitete rada svojih koncesionara. Dugo pričamo o digitalizaciji kao modelu za ubrzavanje svih administrativnih postupaka, također i o automatizaciji rada u luci uvođenjem novih tehnologija i tu se moraju napraviti pozitivni iskoraci, naravno uz nastavak podizanja efikasnosti željeznice, što je jedan dugoročniji proces – zaključila je državna tajnica za more.

Kako neslužbeno doznajemo, projekt jaružanja stare obale na Brajdici, što je investicija vrijedna oko 10 milijuna eura, neće biti lako, brzo i efikasno realizirati. Planira se projekt ponovo aplicirati prema europskom fondu CEF, ovaj put uz sufinanciranje privatnog kapitala putem učešća tvrtke Jadranska vrata, ali aplikacija još nije spremna i pitanje je kada će biti. Vremena za gubljenje nema jer će i za jaružanje podmorja biti potrebno nekoliko godina ukoliko se želi osigurati da Brajdica bude funkcionalna i servisira promet u razdoblju trajanja radova