Prema planu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, međunarodnu recenziju kao potvrdu kvalitetno obavljenog posla na pisanju kurikularne reforme proći će prije eksperimentalne primjene u školama svi kurikulumi, dok će se oko nekih kurikuluma, poput povijesti i hrvatskog jezika, prvo konzultirati domaći stručnjaci. Identitet recenzenata do daljnjeg će se držati u tajnosti, kako bi se izbjegao javni pritisak na njihovu odluku i jamčila neovisnost recenzije, poručuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U javnost je ipak procurila informacija da je recenzija kurikuluma povijesti već povjerena Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), i to Razredu za društvene znanosti. HAZU je, poznato je, bio jedan od najžešćih kritičara kurikularne reforme, a više je akademika zauzelo stav da kurikulumi upućeni u javnu raspravu ne mogu dobiti prolaznu ocjenu. Upravo su povijest i hrvatski jezik bili predmeti s najvećim brojem primjedbi, a kritičari su autorima zamjerili preskromnu zastupljenost nacionalnih sadržaja.

– Za kurikularne dokumente planirane su i nacionalne i međunarodne recenzije od strane stručnjaka za kurikulume određenih područja i predmeta, ovisno o području i predmetu. S obzirom na to da se veliki dio kurikuluma Povijesti odnosi na hrvatsku povijest, kurikulum je poslan HAZU-u te će se u dogovoru s akademikom Kusićem tek definirati postupak recenzije – kažu u MZO-u.

Stručne radne skupine koje su pisale kurikulume dobile su, s druge strane, uvjeravanje MZO-a da će svi kurikulumi imati jednaki tretman.

– Dobili smo višestruka uvjeravanja, od ministrice pa nadalje, da će svi kurikulumi biti prevedeni na engleski jezik i da će se na njih primijeniti međunarodni mehanizmi odabira recenzenata – ističe Snježana Koren, voditeljica radne skupine za kurikulum povijesti. Zanima je, kaže, ako HAZU bude radio recenziju tog kurikuluma, tko su ti stručnjaci za kurikulum koji će ga kvalitetno procijeniti. Akademijin Razred za društvene znanosti, naime, okuplja znanstvenike svih društvenih profila, od filozofa i sociologa do povjesničara i ekonomista, ali ne i upućenih u pisanje kurikuluma.

Prvi će na međunarodnu recenziju kurikulumi tri predmeta koji nisu ni po čemu bili sporni u javnoj raspravi. To su Likovna kultura i umjetnost, Glazbena kultura i umjetnost i Tehnička kultura, koji se upravo prevode na engleski jezik, a u suradnji s Europskom komisijom Ministarstvo znanosti i obrazovanja dogovara njihove međunarodne recenzije. Glazbena kultura, prema novom kurikulumu, uključuje elemente građanskog i interkulturalnog odgoja, naglasak se stavlja na susret učenika s glazbom, izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti, a tehnička kultura razvijat će kritičko i poduzetničko razmišljanje učenika i poticati ih na slobodnu kreaciju i dizajniranje. Na prijedloge i primjedbe iz javne rasprave odgovorile su ukupno 33 stručne radne skupine koje je ministrica Divjak okupila s ciljem pokretanja eksperimentalne kurikularne reforme u školskoj godini 2018/19. Dosad je njih 12 pripremilo osvježene verzije kurikulumskih dokumenata, a odgovori na primjedbe iz javne rasprave objavit će se na stranicama e-Savjetovanja.