Glavni tužitelj Haškoga suda Serge Brammertz izvijestit će Vijeće sigurnosti UN-a (VS UN) da je još na snazi zaključak hrvatske vlade iz 2015. koji onemogućuje suradnju s pravosuđem BiH u sankcioniranju dijela ratnih zločina počinjenih u BiH.

U ekskluzivnome intervjuu koji će biti objavljen u Novom listu, Brammertz je najavio kako će u redovitom izvještaju VS UN-a, koji će uskoro podnijeti, »spomenuti« kako je tužiteljstvo Haškoga suda »vrlo nezadovoljno« činjenicom da je taj zaključak još na snazi.

Početkom lipnja 2015. vlada Zorana Milanovića usvojila je »Zaključak o suradnji s BiH kod pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima«.

Na vladinoj sjednici na kojoj je zaključak usvojen, premijer Zoran Milanović ustvrdio je kako »dvadeset godina nakon rata i dvije godine prije zaključenja rada Haškog tribunala, nama dolaze predmeti s političkim inkriminacijama«. »Moramo jasno dati do znanja da po tome nećemo postupati. Nakon dvadeset godina, političke optužnice nećemo dopustiti«, kazao je Milanović.

Razgovor s Bošnjakovićem

O tom je zaključku Brammertz prošloga petka u Zagrebu razgovarao s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

– Rekao sam ministru kako sam vrlo iznenađen da u jednoj članici EU-a izvršna vlast može tako drastično intervenirati u vlastito pravosuđe sprječavanjem izvršavanja određenih zahtjeva za pomoć iz BiH, te da se nadam da će hrvatsko pravosuđe imati dovoljno povjerenja u to da će pravosuđe BiH takve slučajeve procesuirati na najbolji mogući način, pa stoga takva vrsta političkog veta nije potrebna – kazao je Brammertz u intervjuu za naš list.

Brammertz je u petak navečer u Puli otvorio Sense centar za tranzicijsku pravdu, koji je otvorila novinska agencija Sense, jedini svjetski medij koji je iscrpno pratio sva suđenja Haškoga suda. U subotu, glavni je haški tužitelj u tome centru sudjelovao na konferenciji o ratnome uništavanju kulturnoga nasljeđa.

Na tom je skupu glavni tužitelj Haškoga suda predložio da međunarodno pravo treba unaprijediti odredbama o kažnjavanju vojnih zapovjednika koji zaštićene objekte kulturne baštine koriste kao vojne objekte, čime ih pretvaraju u legitimne vojne ciljeve.

Odredba međunarodnoga prava prema kojoj zaštićeni objekt kulturne baštine može biti legitiman vojni cilj ako ga suprotna strana koristi u vojne svrhe jako otežava sankcioniranje ratnoga uništavanja kulturne baštine, jer je tužiteljima najčešće vrlo teško dokazati kako uništeno kulturno dobro nije korišteno u vojne ciljeve. Primjer Staroga mosta u Mostaru jedan je od takvih primjera.

Susret s Cvitanom

Prošloga petka, Brammertz je u Zagrebu razgovarao i s glavnim hrvatskim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom, kojega je pitao zašto još nisu podignute optužnice protiv hrvatskih državljana osumnjičenih za ratne zločine u BiH u sklopu predmeta koje je Haški sud proslijedio tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

– U tim predmetima još ne vidim svjetlo na kraju tunela – kazao je Brammertz u ekskluzivnome razgovoru za naš list.

– Postoje primjenjive procedure i dokazi. Ponekad je teško razumjeti zašto postoji toliko problema i kašnjenja s obzirom na to da obje zemlje imaju sličnu pravnu osnovu i koriste isti jezik. Definitivno mogu reći da u smislu kvalitete suradnje između tužiteljstava u Hrvatskoj, BiH i Srbiji postoji prostor za poboljšanje – kazao nam je Brammertz.

Glavni haški tužitelj nije precizirao o kojim je zločinima riječ.

– Istrage su u tijeku i ne bih o detaljima, ali uglavnom je riječ o osumnjičenicima srednje razine odgovornosti – odgovorio je.

Bez pritužbi

Jedan od takvih slučajeva mogla bi biti optužnica protiv ratnog zapovjednika Vojne policije HVO-a, umirovljenog generala Hrvatske vojske Zlatana Mije Jelića, kojega je Tužiteljstvo BiH krajem 2015. optužilo za ratne zločina nad civilima u Mostaru od svibnja 1993. do ožujka 1994. Jelić, međutim, živi u Hrvatskoj i ima hrvatsko državljanstvo pa ne može biti izručen u BiH, a Hrvatska protiv njega nije pokrenula kazneni progon.

Serge Brammertz za naš je list komentirao i nedavne javne zahtjeve hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića da Haški sud izbaci pravni koncept »zajedničkog zločinačkog pothvata« iz žalbene presude šestorici civilnih i vojnih zapovjednika »Herceg-Bosne«, koju će žalbeno vijeće Haškog suda izreći 29. studenoga.

– Vidim to uglavnom kao političku argumentaciju. Političari ne bi trebali pokušati utjecati na nacionalnu, a kamoli međunarodnu pravdu. Stručnjaci se možda ne slažu oko pravnih pojmova, ali sumnjam da su politički komentatori doista razumjeli koncept. Koncept JCE-a odražava stalnu sudsku praksu ICTY-a, a također se koristi i u presudama gdje nisu osumnjičeni Hrvati, ali u vezi s tim uvjerenjima ne mogu se sjetiti bilo kakvih pritužbi iz Hrvatske – kazao je Brammertz u iscrpnome intervjuu koji će biti objavljen u našem listu.