ZAGREB Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je kako u europskim zemljama vlada epidemija hepatitisa A, koja traje od lipnja prošle godine te je samo od siječnja do kolovoza ove godine u 19 zemalja (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska, Engleska i Wales) prijavljeno 11.212 potvrđenih slučajeva. To je četverostruki porast u odnosu na godišnji prosjek oboljelih u periodu od 2012. godine, koji se kreće oko dvije i pol tisuće na godinu.

Od početka epidemije u lipnju prošle, do rujna ove godine ustanovljeno je da je gotovo tri tisuće oboljelih (2.873) epidemijski povezano te da među oboljelima za koje postoji podatak o spolnoj orijentaciji, njih 76 posto čine muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, što ukazuje da je riječ o populaciji u većem riziku za zarazu hepatitisom A. U Hrvatskoj je od početka ove godine zabilježen mali broj slučajeva, 25 oboljelih, od čega 15 muškaraca i deset žena. Svi navedeni podaci ukazuju na epidemiju koja još uvijek traje, i na činjenicu da se u budućnosti može očekivati još oboljelih u Europi i u Hrvatskoj, zaključuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Nabavka cjepiva

»To je uobičajen postupak pri nestašici nekog lijeka na tržištu – da HALMED obavijesti sve nositelje dozvole za promet na veliko lijekovima o potrebi unosa cjepiva u Hrvatsku«, ističu u odgovoru našem listu, poslanom koji dan prije obavijesti o epidemiji žutice u Europi.

Hepatitis A ili zarazna žutica je akutna, vrlo zarazna bolest jetre s prosječnom inkubacijom od 28 dana no ona može potrajati i do 50 dana. Osoba je zarazna u drugoj polovici inkubacije, dok još nije razvila simptome pa sve do kraja prvog tjedna žutice. Virus se prenosi kontaminiranom vodom, hranom, prljavim rukama ili feko-oralnim putem među bliskim kontaktima – kućnim, spolnim ili kontaktima u kolektivima kao što su vrtići i škole. Skupine pod većim rizikom za zarazu su primatelji zaraženih krvnih pripravaka, osobe koje koriste droge injektiranjem, muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola i beskućnici.

Doživotni imunitet

Bolest je često asimptomatska ili blaga, osobito kod djece mlađe od pet godina. U odraslih je početak bolesti obično nagao s povišenom temperaturom, slabošću i bolovima u trbuhu, a žutica je dominantan simptom. Simptomi bolesti mogu trajati od jednog do dva tjedna pa sve do nekoliko mjeseci. U 15 posto slučajeva se javljaju povrati hepatitisa unutar godine dana. Nakon infekcije ostaje doživotni imunitet, i nije poznata pojava kronične infekcije. Smrtnost bolesti je niska – od 0,1 do 0,3 posto, ali može biti viša kod osoba u dobi iznad 50 godina ili u slučaju popratnih kroničnih bolesti jetre. Liječenje je simptomatsko, a bolesnici se spontano oporavljaju. Glavne preventivne mjere su dobra higijena i odgovorno spolno ponašanje, dok je cijepljenje preventivno. U upotrebi je i kombinirano cjepivo protv hepatitisa A i B, koje se prima odjednom.

U Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj prijavljeni slučajevi bolesti u ovogodišnjoj epidemiji odnose se najviše na zarazu putem hrane pa je zabilježen povećan broj oboljelih žena, djece i starijih osoba, uz i dalje prisutno bilježenje zaraze u muškaraca. U Grčkoj i Italiji su zabilježena grupiranja oboljelih kod kojih je moguća povezanost s konzumacijom morskih plodova.