»Ljudi koji u Hrvatskoj žive od rada nisu bogati ljudi, teško se netko kod nas obogatio samo od rada«, kaže bivši ministar i sadašnji zastupnik SDP-a. On smatra da bi Hrvatska morala ići prema većem oporezivanju imovine, a ne rada
Značajno više porezne stope na prihode najbogatijih dijelova stanovništva smanjile bi nejednakosti u društvu, a pritom ne bi ugrozile gospodarski rast. Ovo nije zaključak plenuma neke ljevičarske ćelije, već osnovni nalaz najnovijeg Fiscal monitora, sinoć objavljene studije Međunarodnog monetarnog fonda.
»Iako je nejednakost neizbježna u tržišnom gospodarstvu, prevelika nejednakost može narušiti socijalnu koheziju, dovesti do političke polarizacije, te u krajnjoj liniji i sniziti ekonomski rast«, kaže se u studiji.
Brojke pokazuju da je prosječna najviša stopa poreza u razvijenim zemljama 1981. godine bila 62, dok je 2015. godine pala na samo 35 posto. Istraživanje MMF-a je pokazalo kako je u desetljeću nakon 1985. godine redistribucija kroz porezni sustav pokrivala 60 posto povećanja nejednakosti izazvane tržišnim efektima. No, u idućih 15 godina porezni sustavi su zakazali u zadaći smanjenja nejednakosti, a najveći porast nejednakosti bilježi se upravo u najbogatijim zemljama.
U studiji se MMF bavi i univerzalnim temeljnim dohotkom (UTD), idejom koja se trenutno eksperimentalno provodi u nekoliko zemalja. Univerzalni temeljni dohodak bi imali pravo primati svi građani neke države, neovisno o njihovom imovinskom stanju. MMF je izračunao da bi za UTD u visini medijalne plaće od 25 posto (medijalna plaća u Hrvatskoj je u srpnju iznosila 5.207 kuna) trošak iznosio 6-7 posto u razvijenim, a 3-4 posto BDP-a u zemljama u razvoju. Nisu se opredjeljivali za ili protiv ideje UTD-a, već su ukazali na to kako njihove analize pokazuju da bi takav dohodak svakako smanjio nejednakost, no kako je zemljama s razvijenijom socijalnom zaštitom – što je većina razvijenih – isplativije da pokušaju ojačati postojeće sustave, nego da uvode novi univerzalni dohodak.
Stoga je MMF-ova preporuka, uz ogradu da ne postoji univerzalno rješenje primjenjivo na sve zemlje, kako bi trebalo povisiti porezne stope za najbogatije – logična. Kao i savjeti da se razmotri više oporezivanje i ostalih izvora bogatstva. »Udio prihoda od kapitala je porastao u posljednjim desetljećima i često se oporezuje nižom stopom nego dohodak od rada«, kaže se u studiji, te preporuča povisivanje ovih stopa.
Bivši hrvatski ministar financija Boris Lalovac, koji je prije tri godine pokrenuo smanjivanje stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj, kaže kako je kod nas rad izrazito jako oporezivan. »Ljudi koji u Hrvatskoj žive od rada nisu bogati ljudi, teško se netko kod nas obogatio samo od rada«, kaže bivši ministar i sadašnji zastupnik SDP-a. On smatra da bi Hrvatska morala ići prema većem oporezivanju imovine, a ne rada.
»I EU je to od nas tražio, uostalom, kad se pogledaju prihodi državnog proračuna, od imovine imamo jedan, od kapitala nekoliko postotaka, a od rada i potrošnje gotovo 90 posto«, argumentira Lalovac koji hrvatske porezne stope na imovinu i štednju smatra – smiješnima. I za to uzima primjer stana u Zagrebu od pedesetak kvadrata na koji se plaća 500-600 kuna komunalne naknade – godišnje. Na neto plaću od 8.000 kuna se pak državi plaća osam tisuća kuna – mjesečno.
Pitanje o tome razmišljaju li o eventualnoj promjeni smjera porezne politike, u skladu s posljednjim nalazima MMF-a, postavili smo i Ministarstvu financija, no do zaključenja ovog izdanja nismo dobili odgovor.
