Dosad je telemedicina možda djelovala kao luksuz, ali u epidemiji koronavirusa ispostavilo se da je nasušna potreba. I inače ova medicinska usluga »na daljinu«, koja omogućuje komunikaciju među liječnicima na temelju nalaza, snimke, a nekad čak i fotografije, može značajno popraviti dostupnost zdravstvenih usluga i njihovu kvalitetu, osobito u geografski udaljenim područjima.

Usluge telemedicine zato su jedan od najpropulzivnijih trendova e-zdravstva u Europi. Smatra se da će upravo telemedicina u narednim godinama rasti po stopi od 14 posto godišnje, a procjene iz SAD-a govore da bi se čak 75 posto posjeta doktorima moglo bez problema zamijeniti telemedicinom.

Trendu se priključila i Hrvatska, gdje se godišnje obavi više od 20.000 telemedicinskih usluga, a broj takvih usluga se povećava iz godine u godinu. U sustavu javnog zdravstva, u 2019. godini Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) podmirio je troškove za 13.176 telemedicinskih postupaka, za što je plaćeno ukupno 408.390,76 kuna. Najviše je postupaka obavljeno u djelatnostima kardiologije ili kardiološke dijagnostike, neurokirurgije te objedinjenog hitnog bolničkog prijema. O značajnom rastu ove vrste zdravstvenih usluga rječito govore podaci po kojima se prije desetak godina, točnije 2012. godine, u čitavoj Hrvatskoj obavilo samo 2.064 usluga, a 2008. godine tek 159 telemedicinskih usluga.

Pad u korona krizi

Telemedicinske usluge u Hrvatskoj omogućuju komunikaciju između zdravstvenih ustanova radi postavljanja dijagnoza, specijalističkog mišljenja i preporuka za terapiju u područjima radiologije, kardiologije, transfuzijske medicine, hemodijalize i neurologije, a zahvaljujući njima se povećava dostupnost specijalističkih zdravstvenih usluga. Iako bi se očekivalo da je pandemija koronavirusa, praćena zatvorenošću ljudi u njihove domove, pogodovala rastu broja telemedicinskih usluga, dogodilo se upravo suprotno: u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM), u okviru kojeg djeluje i nekadašnji zavod za telemedicinu, kažu kako je u zadnja dva mjeseca došlo do pada broja telemedicinskih usluga.

– S obzirom da su zbog pandemije izazvane koronavirusom, zbog rasterećenja zdravstvenog sustava i smanjenja izlaganja riziku od zaraze pacijenata i zdravstvenih djelatnika odgođene sve zdravstvene usluge koje nisu hitne i neodgodive, došlo je i do smanjenja pružanja postojećih telemedicinskih usluga, ističu u HZHM-u. Konkretno, u veljači 2020. godine pomoću primjene telemedicinskih usluga obavljeno je 3.716 pregleda, 125 očitovanja holtera te 49 transfuzijskih usluga, dok se u ožujku taj broj smanjio na 2.371 pregleda, 96 očitovanja holtera i 27 transfuzijskih usluga.

U Zavodu su svjesni da je telemedicina zapravo u povojima i da su mogućnosti takvih usluga daleko iznad onoga što se danas u Hrvatskoj prakticira u praksi.

– Kako nam situacija pandemije pokazuje, ali i unatoč njoj, neophodni nastavak razvoja informatizacije i eZdravstva u Hrvatskoj uključuje i potrebu za osnaživanjem i proširenjem spektra telemedicinskih usluga, u svrhu povećanja dostupnosti zdravstvene zaštite za sve hrvatske građane, ujednačavanja i poboljšanja njezine kvalitete te sveukupnog povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava, poručuju iz HZHM-a.
Opatijska Thalassotherapia jedna je od zdravstvenih ustanova koje se mogu pohvaliti razvijenim telemedicinskim uslugama. Prof. dr. Viktor Peršić, internist i kardiolog, kaže kako je razumljivo da su klasične telemedicinske usluge u jeku epidemije privremeno zamrle, ali zamijenile su ih, kaže, druge vrste usluga koje također pripadaju digitalnom spektru.

– Zapravo, umjesto o telemedicini, u vrijeme epidemije koronavirusa mogli smo govoriti o digitalnom povezivanju. Na primjer, naše smo reumatološke bolesnike na biološkoj terapiji nastojali riješiti na taj način, pomoću digitalne tehnologije. Ako nekome s Lošinja treba produžiti terapiju, a da ne mora dolaziti k nama, odrađivali smo problem putem A5 uputnica koje je aktivirao HZZO. Sve pacijente je »rješavao« reumatolog preko žice, nitko nije dolazio, i ništa se nikome nije desilo. Sve je jako dobro funkcioniralo, ilustrira Peršić. Imali su, kaže, i veliki broj online konzultacija s pacijentima koje je zanimalo je li terapija koju uzimaju u korelaciji s obolijevanjem od koronavirusa, što je u jednom trenutku bila informacija koja je preplavila društvene mreže.

Napustiti bedeme

Klasične su telemedicinske usluge nešto drukčije. Ilustrirat ćemo ih na sljedećem primjeru: ako pacijent iz Thalassotherapije ima potrebu za konzultacijama specijalista na Jordanovcu, nije nužno da putuje u Zagreb, ako postoji povezanost putem telemedicine.

– U takvom slučaju šaljem kompletnu dokumentaciju sa slikovnim metodama koje sam koristio u njihov telemedicinski sustav, oni to podižu, pogledaju i daju svoj sud na temelju dokumentacije. Takav je sud ponekad sasvim dovoljan. Ako, na primjer, imam pacijenticu u dobi od 80 godina sa sjenom na plućima, treba mi ekspertno mišljenje. Kontaktiram s kolegom pulmologom koji kaže da se vjerojatno radi o benignoj tvorbi, tumoru koji vrijedi pratiti, i za tri mjeseca zakazuje kontrolni pregled. Dakle, nije potrebno da pacijenticu u godinama mučimo i šaljemo u Zagreb, ilustrira Peršić.

Telemedicina često je nasušna potreba na otocima, gdje se, na primjer, kod sumnje na infarkt umjesto hitnog prijevoza na kopno elektroničkim putem dostavlja EKG u neku od ustanova u priobalju, a kardiolog procjenjuje na temelju nalaza treba li pacijenta slati u bolnicu ili to nije potrebno.

I Europsko je društvo za kardiovaskularnu prevenciju u svojim smjernicama pozvalo liječnike u svim europskim državama da napuste bedeme kojima su se okružili oslanjajući se jedino na direktni kontakt s pacijentom i uspostave novi oblik ponašanja koristeći telemedicinu u svim aspektima.

– Telemedicina može imati itekakvu primjenjivost, a sad nas je COVID natjerao da to shvatimo. Što je do prije dva mjeseca bila velika barijera u glavama, sada više nije, zadovoljan je Peršić. »To je samo otkočilo naše glave. Iz našeg životnog komfora, jer bilo je najlakše da ti pacijent dođe, nismo razmišljali o drugim opcijama, a sada se vidi da stvari mogu funkcionirati i drugačije«, zaključuje. COVID ih je, međutim, zaustavio u jednom segmentu koji su planirali, a trebao je biti predstavljen na kongresu u travnju, o tome kako riješiti kardiološku rehabilitaciju na telemedicinskim načelima i skratiti liste čekanja.

Radi se, zapravo o lokalnim ili regionalnim centrima koji bi imali opremu za tjelovježbu i drugu potrebnu logistiku, a s druge strane web-platformu koja bi bila svojevrsna baza podataka bolesnika, koristili bi je pacijenti koji bi preko nje dobili upute za individualni trening, a pritom bi imala i znanstveno-istraživačku domenu. U pozadini te ideje također je telemedicina, medicina digitalnog doba koja korak po korak, ali nezaustavljivo, ulazi u sve dijelove zdravstvenih sustava diljem razvijenog svijeta.

Brojna ponuda mobilnih aplikacija

U Europi, 50 posto telemedicinskog tržišta zauzimaju Njemačka i Velika Britanija. Brojne tvrtke danas nude različite mobilne aplikacije koje daju zdravstvene podatke, savjete ili monitoring, online konzultacije i druge oblike digitalnih zdravstvenih usluga. Prihod telemedicinskog tržišta po stanovniku najveći je u skandinavskim zemljama, a Hrvatska je bitno ispod europskog prosjeka. U Danskoj je, na primjer taj prihod 6,22 eura po stanovniku, u Njemačkoj 4,75 eura, EU-24 prosjek je 3,05 eura, a u Hrvatskoj 1,80 eura. Za usporedbu, u Sloveniji je značajno veći, 2,68 eura po stanovniku, a najniži je u Rumunjskoj, 1,04.