Stranci u odnosu na domaćeg kupca je oko 2,4 puta veća / S. DRECHSLER
Hrvatska gospodarska komora analizirala potrošnju gostiju na našoj obali
Iako vlada uvriježeno mišljenje da strani turisti sa sobom na Jadran dovezu i svu hranu koju će za vrijeme odmora pojesti, čini se da to baš i nije tako. Pprocjene Hrvatske gospodarske komore kažu da stranci za boravka na Jadranu na hranu i piće potroše 2,4 puta više nego domicilno stanovništvo odnosno domaći turist.
Inozemni turisti u prosjeku na hranu i piće u trgovinama i ugostiteljstvu ostave 91 kunu dnevno »po glavi«, a domaći gost 40 kuna. Stranci ukupno, međutim, pojedu i više od 91 kune, jer u tu brojku, pojašnjavaju u HGK, nije uključena hrana koju su platili u smještaju.
Strani gost 91 kunu
Domaći gost 40 kuna
Troše i ne štede
Ukupna prosječna dnevna potrošnja stranih turista tijekom ljetnih mjeseci iznosi oko 66 eura po osobi, pri čemu najveći dio, 36 eura, troše na plaćanje smještaja, oko 12 eura ostave za hranu i piće, a preostalih 18 eura na ostalu kupnju, sport, zabavu, izlete, kulturu. Najviše troše gosti iz Rusije, oko 125 eura ukupno, nešto malo manje od toga Britanci, dok Nijemci, Austrijanci ili primjerice Nizozemci u Hrvatskoj ostavljaju prosječnih 65 eura.
Ruski gosti, može se čuti od turističkih djelatnika, u sve većem broju na Jadran dolaze vlastitim automobilom, i to tako što ga prevezu vlakom do Budimpešte, a zatim se njime dovezu do konačne destinacije na Jadranu. Kod nas se zadržavaju dugo, od deset do 15 dana, i ne štede.
Upravo tome služi analiza HGK – da trgovcima i ugostiteljima pokaže koliko koji gost, i na što troši pa da onda tome i prilagode svoju ponudu. Jer to što se u nekoj turističkoj županiji ili gradu za vrijeme sezone broj stanovnika, primjerice, udvostruči, ne znači da će se i potrošnja samo udvostručiti – sve ovisi o strukturi gostiju, njihovim potrebama i navikama. Pokazuju to procjene HGK za kolovoz, koje kažu da Splitsko-dalmatinska županija očekuje porast stanovnika od 38 posto u odnosu na izvansezonsko razdoblje, a potrošnja hrane i pića će biti utrostručena. U Istarskoj će se županiji stanovništvo »samo« udvostručiti, a potencijal potrošnje hrane i pića rast će zato pet puta. U PGŽ-u bi broj stanovnika trebao porasti za 54 posto, a potrošnja hrane i pića za 3,2 puta. Kad su gradovi u pitanju, HGK kao najistaknutije primjere navodi Nin i Medulin, jer će u njima broj stanovnika u kolovozu porasti za pet i pol puta, a potrošnja čak 13 puta.
Raste potrošnja
»Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan je mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama – Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, veći za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. S obzirom da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića malo ispod 40 kuna, kupovna moć, odnosno potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca – domicilnog stanovnika i domaćeg turista, jest oko 2,4 puta veća«, navode u HGK. Procijenili su porast stanovništva i potrošnje hrane i pića u dva naselja u svakoj priobalnoj županiji u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja pa analiza za PGŽ kaže da će u kolovozu u Malom Lošinju broj stanovnika biti veći za oko tri i pol puta, a potrošnja hrane i pića za osam puta. U Crikvenici će ljudi biti triput više, a pojest će se i popiti šest puta više. Što je više domaćih turista u nekom gradu ili mjestu, kažu brojke, i porast potrošnje je niži pa tako ona u Šibeniku, kojem najviše gravitiraju domaći ljudi, raste »samo« triput. U Vodicama je već drugačije, jer se proda pet i pol puta više hrane i pića.
