ZAGREB – Nakon gotovo tri godine samostalnosti, povratak HZZO-a u državnu riznicu sve je izvjesniji. Ministar financija Zdravko Marić jučer je zdušno podržao konstataciju HDZ-ovog zastupnika Ivana Šukera da je došlo vrijeme da se HZZO vrati pod okrilje državnih financija. Šuker je, naime, u Saboru ustvrdio da se izlaskom HZZO-a iz riznice nisu riješili problemi u zdravstvu, a dug je sve veći.

– Evidentno je da izdvajanje HZZO-a iz državne riznice nije riješilo nikakve probleme u samom zdravstvu. Imamo kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, ali s druge strane fiskalno i financijski sustav nije održiv – podržao ga je Marić, čije će ministarstvo, najavio je, »napraviti ključan iskorak da se sustav stabilizira, najvećim dijelom na rashodnoj strani zdravstvenog sustava.«

Povratak matrice

Riječ je, naizgled, o još jednoj financijskoj injekciji države za pokriće zdravstvenog duga, ali će realno država zdravstvu samo vratiti novac koji mu godinama ne uplaćuje. Upravo je to do kraja ogolio izlazak HZZO-a iz riznice početkom 2015. godine, jer je sada jasno vidljivo tko s koliko novca raspolaže, tko koliko troši i tko kome koliko duguje. Tako je danas javan podatak da država iz godine u godinu zakida HZZO za više od dvije milijarde kuna koje mu je po zakonu dužna uplatiti, dok se prije 2015. godine, kad je HZZO bio u riznici, u zdravstvenu blagajnu posezalo nenamjenski, za potrebe drugih ministarstava. Povratak na takvu matricu vratio bi zdravstveni novac u potpunu netransparentnost, i to na štetu pacijenata, slažu se udruge u zdravstvu i oporba.

Bivši SDP-ov ministar zdravstva Siniša Varga za čijeg je mandata HZZO izašao iz riznice, takvu ideju naziva katastrofom.

– Vraćanje HZZO-a u riznicu je dokaz da Vlada radi sve samo u korist krupnog kapitala, osigurava im ekstra profit, a pacijente zbog namjernih dugih lista čekanja preusmjerava u privatne klinike. Deja vu, već viđeno u doba vlade Ive Sanadera – komentira Varga. Ako to provede, HDZ će – tvrdi Varga – biti potpuno nevjerodostojan jer je pred izbore obećavao suštinsku suprotnost, javnu, solidarnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, za što je dobio povjerenje građana.

Spajanju zdravstvene blagajne s državnom oštro se protive i u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).

– Vraćanje HZZO-a u riznicu ne može donijeti ništa dobro, samo loše. Nema dvojbe da će pacijenti u tom slučaju imati lošiju uslugu, a doći će u pitanje stabilnost zdravstvenog sustava, jer će se zdravstvenim novcem krpati drugi dugovi – kaže Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Vratit ćemo se, kaže, u vrijeme kad je država svako malo sanirala »neefikasno zdravstvo«, iako je u međuvremenu postalo jasno da baš država svojim neplaćanjem generira taj dug. »Mi smo za čiste račune i namjensko trošenje zdravstvenog doprinosa. Kad HZZO opet uđe u riznicu, prihodovna i rashodovna strana bit će vrlo netransparentne«, upozorava Jurković, koji se sjeća da kao državni tajnik u Ministarstvu zdravstva nikad nije imao pristup podacima o tome koliko tko duguje za zdravstveni doprinos.

Netransparentno

Za šefa Koalicije udruga u zdravstvu, Ivicu Belinu, takav potez očekivan je s obzirom na rast zdravstvenog duga.

– Ne mislim da će se novac tako učinkovitije trošiti. Naprotiv, ni sad se zdravstvu ne prosljeđuje novac koji mu pripada – veli Belina.

I Hrvatska liječnička komora (HLK) nesklona je povratku HZZO-a u riznicu jer u tome prvenstveno vide namjeru netransparentnog i nenamjenskog trošenja zdravstvenog novca. »To doživljavamo kao pokušaj onemogućavanja dotoka za zdravstvo izdvojenog novca u zdravstveni sustav«, veli predsjednik HLK Trpimir Goluža.

– Za HLK je krajnje neprihvatljivo bilo kakvo dodatno financijsko opterećenje građana u pogledu zdravstvenog osiguranja sve dok država u potpunosti ne onemogući trošenje namjenski prikupljenog zdravstvenog novca za krpanje proračunskih rupa – zaključuje.

Treba još vidjeti kako će se prema ovom pitanju postaviti ministar zdravstva Milan Kujundžić, no svojedobno je dao do znanja da je spreman na takvu mogućnost ako je ministar financija dobro argumentira.