Jelena Petković i Josip Rukavina, supružnici i poslovni partneri / Foto Vedran KARUZA
Josip Rukavina i Jelena Petković svojim su projektom »potukli« puno veće europske igrače. Njihov dron za suzbijanje komaraca samo je jedan od načina spajanja znanosti, tehnologije i realnog sektora, a mogućnosti korištenja bespilotnih letjelica su gotovo bezgranične
vijek razmišljamo izvan postojećih okvira i rutiniziranih poslovnih protokola, što u konačnici rezultira vrlo specifičnim projektima u kojima sudjeluju stručnjaci raznih grana, kaže Josip Rukavina, direktor riječke tvrtke Vectrino, nagrađene posebnim priznanjem »Drone Hero Europe«, na najvećoj europskoj poslovno-tehnološkoj konferenciji o primjeni bespilotnih letjelica »UAV Expo Europe«.
Razmišljanje izvan konvencionalnih okvira dovelo je do ideje, a potom i realizacije inovativne metode suzbijanja komaraca dronovima, koji detektiraju vodene površine, određuju njihov volumen, a potom i automatski izbacuju točno određenu količinu larvicida. Takav pristup značajno je ekonomski isplativiji od neselektivnog zaprašivanja ili izbacivanja larvicida iz zrakoplova ili vozila, a u konačnici je i ekološki daleko prihvatljiviji, jer se koriste daleko manje količine larvicida, koje se precizno izbacuju točno tamo gdje je to potrebno. Njihov projekt ocijenjen je najboljim u kategoriji startupa, u konkurenciji daleko većih i financijski moćnijih tvrtki iz čitave Europe.
Iznenađujući uspjeh
Rukavina i njegova suradnica i supruga Jelena Petković kažu kako odlaskom u Bruxelles nisu očekivali da bi se uopće mogli naći među finalistima, a kamo li dobiti prestižno priznanje.
– Namjeravali smo ispočetka samo sudjelovati na konferenciji, ići na predavanja i izlaganja, ali onda smo saznali da se mogu prijaviti projekti iz cijele Europe pa smo odlučili prijaviti i naš. Poslali smo sažetak projekta i video, a na naše iznenađenje, između 40 prijava, ušli smo u finale, skupa s timom Belgijaca koji su razvili dron za transport predmeta. Riječ je o velikom timu, s proračunom kakav je za nas nezamisliv pa smo mislili da u takvom natjecanju s moćnom korporacijom nemamo puno šansi, iako je naša ideja i realizacija dobra i spremna za primjenu u praksi, kaže Petković.
Osim dronova, tvrtka Vectrino u svom poslu koristi i takozvane ROV-e, podmornice na daljinsko upravljanje, opremljene kamerama i raznim senzorima koje se mogu korisiti u najrazličitije svrhe.
– Pod vodom smo primjerice snimali stanje sumpornih kanala u Splitu, kao i pregled morskih orgulja u Zadru, ali i njih je, kao i dronove, moguće koristiti za velik broj različitih namjena, kaže Rukavina.
Stručni žiri ipak je, nakon tri dana konferencije, nagradu dodijelio Vectrinu.
– Ta nam nagrada puno znači, a još više obrazloženje i valorizacija stručnog žirija, kaže Rukavina.
Njihov dron funkcionira tako da može biti ručno upravljan ili raditi potpuno automatski, prema zadanom programu. Uz pomoć posebnih kamera detektira vodene površine, bilo u urbanim ili teško dostupnim područjima, te iz posebnog spremnika, koji je uz pomoć tehnologije 3D printera razvila sama tvrtka Vectrino, izbacuje »tablete« larvicida. Pri tom samo jedan dron, s timom od dvoje ljudi, dnevno može tretirati do 120 hektara površine. No, iako je proizvod potpuno funkcionalan, nakon više od godine dana testiranja i usavršavanja, u praksi je problem regulativa, koja zaostaje za napretkom tehnologije.
– Naprosto u regulativi ne postoji bespilotna letjelica koja izbacuje sredstva za larvicidni tretman. Ne čudi to, jer dronovi praktički nisu postojali do pred tri-četiri godine, tako da to nije problem samo kod nas, nego u većini zemalja, gdje je primjena dronova na raznim područjima trenutno ograničena nepostojanjem odgovarajuće regulative. Svjesni smo da regulative mora biti, jer korištenje dronova može biti i potencijalno opasno, ako se ne regulira na odgovarajući način. Ali te izmjene i dopune propisa idu sporo, iako moram reći da na svim razinama imamo podršku. Ljudi razumiju o čemu se radi, i do promjena će sigurno doći, samo je pitanje kada, kaže Rukavina, dodajući kako njegova tvrtka nema ambicija operativno provoditi brobu protiv komaraca, već se baviti razvojem i plasmanom opreme.
Foto Vedran Karuza
– U ovom operativnom dijelu prepustit ćemo to stručnim tvrtkama, poput riječke Dezinsekcije, koja je već pokazala velik interes, od same ideje, a bila nam je od velike pomoći u realizaciji, sa svojim stručnim znanjima o suzbijanju komaraca. Inače u svom poslu koristimo znanje stručnjaka najrazličitijih profila, te uvijek nastojimo u najvećoj mjeri spajati znanost s realnim sektorom, tako da smo ostvarili brojne suradnje, od kojih bih posebno izdvojila onu s riječkim Građevinskim fakultetom, kaže Petković.
Mnogo toga se ipak može već sada raditi uz pomoć dronova, a tvrtka Vectrino osmislila je niz projekata koji sežu od agrikulture, do snimanja arhitekture za potrebe izložbe koja će biti postavljena u New Yorku, u Museum of Modern Arts.
Tvrtka Vectrino intenzivno se bavi i 3D modeliranjem i printanjem, često razvijajući posve nove proizvode.
– Naši dijelovi za zaštitu propelera dronova, koje smo osmislili i proizveli, korišteni su primjerice na dronu kojim je snimana unutrašnjost kotla jedne nuklearne elektrane u SAD-u. Spremnik za tablete s larvicidom za suzbijanje komaraca, kao i sustav za nihovo izbacivanje, također smo sami osmislili i proizveli uz pomoć 3D printera.
– Trenutno radimo snimanja naselja Split 3 i Zadra, u sklopu priprema za izložbu MoMA-e o arhitekturi nekadašnjih socijalističkih zemalja Jugoistočne Europe. Koristimo tehnike preciznog letenja i snimanja, a inače je primjena dronova praktički neograničena, od nadzora, analize, održavanja, planiranja i mnogih drugih područja. Recimo, može se snimiti stanje građevina, poput mostova, i to vrlo precizno, a velike mogućnosti primjene su i u agrikulturi, gdje smo također razvili vrlo zanimljiv projekt snimanja maslina, ističu Rukavina i Petković.
Primjena u poljoprivredi
Njihovi dronovi opremljeni su kamerama koje bilježe različite dijelove svjetlosnog spektra, što im daje neslućene mogućnosti primjene.
– U Hrvatskoj uopće ne znamo koliko stabala maslina postoji. Razvili smo sustav snimanja, koji prepoznaje stabla masline među drugim vrstama, a u određenom dijelu spektra mogu se vidjeti i promjene na stablima uslijed bolesti ili djelovanja nametnika otprilike petnaest dana prije nego je to vidljivo golim okom, što maslinarima daje mogućnost ranijeg i učinkovitijeg reagiranja. U nekim maslinicima čak smo mapirali sva stabla masline, njihovo stanje, položaj, broj, pa vlasnici mogu voditi točnu statistiku o urodu, zdravlju stabla i drugim parametrima, sve do toga da mogu na računalu vidjeti i video snimak maslinika, objašnjava Rukavina.
Inače je, ističe, primjena dronova u agrikulturi budućnost o kojoj je bilo jako puno govora i u sklopu konferencije na kojoj je Vectrino nagrađen.
– Već imamo pregovore o suradnji na području uzgoja smilja, koje je sve popularnije zbog visokih cijena proizvoda koji se koriste u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Posao nas u stvari vodi svuda, u zaista najrazličitije grane i područja, kojima svojim radom nastojimo dati nešto novo, nekonvencionalno i time dati svoj doprinos razvoju. Nije nam motiv samo novac, često razvijamo projekte za koje znamo da nam neće donijeti profit, ali smatramo da imaju svoju vrijednost, zaključuju Petković i Rukavina.
