ZAGREB – Povodom najave mogućeg izlaska SAD-a iz Pariškog sporazuma, u petak je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg istaknuo kako je ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma samo po sebi veliki izazov, a izlaskom SAD-a iz Sporazuma on bi bio još i veći, te poručio da Hrvatska kao punopravna članica, po pitanju Pariškog sporazuma, stoji uz svoje partnere iz Europske unije.

»Ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma samo je po sebi veliki izazov, a izlaskom SAD-a iz Sporazuma on bi bio još i veći. Hrvatska svojim teritorijalnim i demografskim značajkama ne utječe presudno na klimatske promjene i baš zbog toga je zainteresirana da se na globalnoj razini postigne i poštuje dogovor kojim će se spriječiti daljnji rast globalnog zatopljenja. Kao punopravna članica, po pitanju Pariškog sporazuma, stojimo uz naše partnere iz Europske unije«, izjavio je državni tajnik Mario Šiljeg povodom najave mogućeg izlaska SAD-a iz Pariškog sporazuma, a priopćilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Ministarstvo ističe da je Pariški sporazum potpisalo 195 zemalja, a Hrvatska je 147 država koja ga je ratificirala. Instrument o ratifikaciji dostavljen je Depozitaru u New Yorku 24. svibnja 2017. te će za Hrvatsku stupiti na snagu 23. lipnja 2017.

»Hrvatska se aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Niskougljičnu strategiju RH do 2030. i u postupku je izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040.«, ističe Ministarstvo.

Navodi da se u sklopu Pariškog sporazuma, Europska unija obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinom emisija u 1990. Obvezu smanjenja emisija države članice provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS).

Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom za države članice se određuje godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta se kvota uspostavlja temeljem solidarnosti. U tijeku je rasprava o prijedlogu Uredbe do 2030., a za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ističe kako je glavni cilj Pariškog sporazuma smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od dva stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsku razinu.

»Prema klimatskim modelima i scenarijima, stručnjaci procjenjuju da će do 2100. temperature na području Hrvatske porasti od 2,4 do 4,9 stupnja Celzijevih, a prisutan je i opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava koje pogubno djeluju na sve ljudske aktivnosti. Globalne promjene klime djeluju i na promjene temperature i saliniteta mora te uz promjenu cirkulacije mijenjaju strukturu i funkcioniranje ekosustava. Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora. Detektirana je osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik, a na porast razine mora je osjetljiva i dolina rijeke Neretve«, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Zelena akcija: Vlada RH mora osuditi Trumpovu odluku o napuštanju Pariškog sporazuma

Nevladina udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija u petak je zatražila da Vlada oštro osudi odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o napuštanju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

»Trump je ovim potezom pretvorio SAD u svojevrsnog ‘zlikovca’ u borbi protiv klimatskih promjena te je on samo izraz očaja naftnih kompanije, a ne njihove snage. Ostale države moraju odlučno krenuti naprijed bez vodećeg svjetskog zagađivača, ako gledamo povijesne emisije stakleničkih plinova. Ne smiju koristiti SAD kao izgovor za izbjegavanje vlastitih odgovornosti jer je neprihvatljivo daljnje slabljenje Pariškog sporazuma«, priopćila je Zelena akcija.

Ako se prisjetimo, dodaje ta udruga, »George Bush je 2001. godine povukao potpis SAD-a iz Kyoto protokola (pa ga nije ni ratificirao), ali zbog tog poteza protokol nije propao, pa neće niti Pariški sporazum. SAD zapravo desetljećima minira pregovore u sklopu UNFCCC-a (Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime) što je rezultiralo oslabljenim Pariškim sporazumom«.

»Od gotovo 200 zemalja koje su 2015. potpisale Pariški sporazum, skoro 150 zemalja je do sada provelo ratifikaciju, uključujući Hrvatsku. Svjetski lideri sada trebaju koristiti svoj gospodarski i politički utjecaj kako bi prisilili SAD da doprinese svoj pravedan udio u akciji protiv klimatskih promjena«, ističe Zelena akcija.

Važno je, kažu, »da većina Amerikanaca i Amerikanki ne podržava Trumpa te njih čak 71 posto želi akciju protiv klimatskih promjena odnosno podržava Pariški sporazum (izvor: Guardian). Čak je i naftna kompanija Exxon Mobile, čiji bivši izvršni direktor vodi Državno tajništvo SAD-a, zagovarao ostanak u sporazumu, što pokazuje apsurdnost ove situacije«.

»Dodatno, ako pogledamo svjetska kretanja, vrijeme fosilnih goriva bliži se kraju. Razvoj solara i energije vjetra postaje toliko jeftin da taj proces nitko ne može zaustaviti, čak ni Trump. Glavna se tranzicija događa u Kini i Indiji, tako da EU i te dvije zemlje mogu osigurati međunarodni moment za nastavak tranzicije. Danas se očekuje njihova reakcija na Trumpovu odluku«, navodi u priopćenju Zelena akcija.

Također, naglašava kako sporazum u Hrvatskoj stupa na snagu 23. lipnja ove godine te da povlačenje SAD-a – proces koji će trajati gotovo četiri godine – ne mijenja ovu činjenicu.

»Vlada RH se od sada treba voditi ovim sporazumom u donošenju svih budućih zakona i strategija, poput strategije niskougljičnog razvoja i energetske strategije«, poručuje u priopćenju Zelena akcija.

Petir: Trumpova odluka loša je i za okoliš i za gospodarstvo

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i izvjestiteljica za obnovljive izvore energije u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir u petak je odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o izlasku iz Pariškog sporazuma, ocijenila lošom i za okoliš i za gospodarstvo.

»Izlaskom iz Pariškog sporazuma američki predsjednik Donald Trump nažalost nije donio dobru odluku za SAD i njihove građane, a posljedice na globalnoj razini teško je sada i sagledati. Europa ostaje vodeća u razvoju obnovljive energije i do 2030. godine planira uložiti u taj sektor 1 bilijun eura«, ističe u priopćenju Petir.

Ona kaže da EU to ne radi iz ideoloških razloga, već prije svega iz potrebe da osigura svoju energetsku neovisnost, otvori nova »zelena« radna mjesta te ublaži, odgodi i smanji negativne utjecaje globalnog zatopljenja na svom području, ali i u cijelom svijetu. »Vjetrovi, poplave i oluje ne poznaju granice. Ako svatko od nas ne da svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena svakoga ćemo dana sve više stradavati«, naglašava Petir.

Smatra da je izlazak SAD-a iz Pariškog sporazuma loša odluka koja će imati dalekosežne posljedice i za okoliš i za gospodarstvo ukoliko SAD ne otvori priliku svog drugačijeg doprinosa naporima u borbi protiv klimatskih promjena.

»Nadam se da odluka o napuštanju Pariškog sporazuma neće zaustaviti rastuću zelenu industriju te s njome povezan istraživački i inovatorski potencijal SAD-a«, ističe Petir te podsjeća da bi to prije svega bilo pogubno za ciljeve koje je Trumpova administracija sama sebi postavila kao prioritet, ali uzročno-posljedično i za cijeli svijet.