Zvečevo jučer isplatilo sve plaće i proizvodnja je nastavljena / B. SCITAR/PIXSELL
Blokade, stečajevi, neisplate plaća koje traju mjesecima, Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo. Sve te tvrtke bore se s teškoćama u poslovanju, a zbog krize u Agrokoru su u sjeni zanimanja javnosti
Požeško Zvečevo jučer je objavilo da su svim radnicima isplaćene plaće, pa se obustavlja štrajk i danas nastavlja proizvodnja, ali je istovremeno s drugog kraja Hrvatske, iz Imotskog, stigla vijest da Imota, tvrtka u državnom vlasništvu, nakon godina blokade, provedene predstečajne nagodbe ipak ide u stečaj. Potiho, u sjeni krize u Agrokoru i raspada još jedne Mostove i HDZ-ove Vlade, prolaze već tjednima ili mjesecima takve vijesti u Hrvatskoj ili zaokupljaju javnost tek jedan dan.
Redaju se tako sa svojim problemima Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo, postalo je normalno da njihovim radnicima plaće kasne ili da se uopće ne isplaćuju te da ne mogu plaćati svoje obveze ili da su mjesecima u blokadi.
Poseban dio priče je zagrebački Viadukt, koji je posljednji domaći građevinski gigant, koji je preživio globalnu krizu i pad ulaganja države u infrastrukturne projekte. O toj kompaniji koja je donedavno zapošljavala 1.600 ljudi, ali je brojni radnici napuštaju, Trgovački sud u Zagrebu trenutačno odlučuje hoće li na zahtjev vjerovnika pokrenuti stečajni postupak.Tvrtka je u blokadi, radnici mjesecima nisu dobili plaću, ali Uprava uvjerava kako je moguće njezino restrukturiranje i to na osnovu ugovorenih poslova od milijardu kuna te odštete od nekoliko desetaka milijuna eura što je očekuje od libijske Vlade.
Slični alati
Iako nijedna ta kompanija nema utjecaj kakav na hrvatsko gospodarstvo ima Agrokor, o njihovom opstanku ovise radna mjesta ukupno oko pet tisuća radnika, a u pojedinim slučajevima njihov je utjecaj na grad ili regiju u kojoj posluju isti ili jači nego Agrokorov utjecaj na Hrvatsku. Većina njih zapravo su problemi koje je Plenkovićeva Vlada naslijedila od Oreškovićeve, Oreškovićeva od Milanovićeve, Milanovićeva od Vlade Jadranke Kosor, ta Vlada od Sanaderove Vlade, a i Vlada Ivice Račana pokušavala je različitim financijskim injekcijama i dokapitalizacijama podići, primjerice, na noge i Imotu, i Petrokemiju i Borovo.
Za istim je alatom posegnula i aktualna Vlada. Petrokemiji zbog dugova prijeti isključenje plina, kredit može dobiti samo od HBOR-a, Vlada joj taj kredit, u iznosu od 350 milijuna kuna, osigurava i kao zalog daje državne dionice primjerice u HT-u, »Končaru« ili »Đuri Đakoviću«. U istu kategoriju spada i Borovo, kojem je prošli mjesec na isti način osiguran kredit kod HBOR-a, kako bi se vratio raniji kredit kod te banke koji dospijeva na naplatu te osiguralo i deset milijuna kuna likvidnih sredstava. No, kako će dalje i jedna i druga tvrtka nitko ne zna.
U Petrokemiji su prema financijskim izvješćima obveze gotovo dosegnule vrijednost imovine, a nekoliko dokapitalizacija koje su provele dosadašnje Vlade nije moglo podići tu kompaniju na noge. Zasad je svaki put na nogama održi činjenica da bi propast te tvrtke i gubitak 1.700 radnih mjesta značio kolaps kutinskog kraja.
I Borovo je tek jedan od rijetkih proizvođača u Vukovaru i održavat će ga, koliko god to može svaka Vlada.
Strepnja na istoku
Na istoku Hrvatske strepi se i od završetka procesa restrukturiranja u Agrokoru, jer je neizvjesna sudbina i Vupika, Belja, PIK-a Vinkovci, odnosno nekoliko tisuća radnih mjesta u tim tvrtkama, ali i još tisuća sitnih kooperanata koji rade za njih.
No, to je tek dio kompanija iz poljoprivredne i prehrambene industrije za sobom mogao povući Agrokor, ako ta tvrtka uskoro ne pronađe način za isplatu i nešto starijih dugova, a ne samo novih obveza svojim dobavljačima. Već ranije osječka je Saponia objavila da na tjedan dana zaustavlja proizvodnju jer su joj skladišta puna robe, s obzirom na to da ona u Konzum više ne odlazi dosadašnjim tempom. Neslužbeno se govori, ali to nitko ne opovrgava, da su prema Konzumu u odnosu na svoje prihode najviše izloženi Franck ili Vindija i da će, ako ne bude isplate starih dugova, te kompanije teško preživjeti bez novih ulagača. Prije nego se i rasplete situacija u Agrokoru, ta bi tvrtka mogla uzrokovati stečajeve ili predstečajne nagodbe pojedinih svojih dobavljača.
Potop industrije
U Hrvatskoj prerađivačkoj industriji tako se, i bez Agrokora, nastavlja kriza koja se vuče za mandata nekoliko vlada, no manevarski prostor za njezino rješavanje postaje sve manji. U slučaju da teško stradaju proizvođačke tvrtke iz sustava Agrokora, te da taj koncern za sobom povuče prehrambene proizvođače koji su previše izloženi Konzumu, pad industrije bit će ravan onome koji se dogodio devedesetih godina. Sve spomenute tvrtke uglavnom se nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske, tamo gdje su još ostali ostaci ostataka hrvatske industrije. U priobalnim županijama ona je dobrim dijelom već odavno »potopljena« i ti su se krajevi orijentirali na turizam. No tisuće radnika u kontinentalnom dijelu Hrvatske teško će naći zamjenska radna mjesta u turizmu, pa je vjerojatno održavanje trenda iseljavanja iz Hrvatske.