”Eskadroni povijesnog revizionizma i cenzure nadiru sa svih strana. Ovo je udarac ne samo prema jednoj redakciji, nego prema cijeloj novinarskoj zajednici i onima koji misle drugačije. Ukoliko ne dignemo svoj glas i ne suprotstavimo se o tome, pokucat će i na druga vrata”, rekao je Zovko na konferenciji za medije.

Na prošlotjednoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine, tjedniku Novosti smanjen je budžet za ovu godinu za 200 tisuća eura. Predsjednik Savjeta Tibor Varga tu je odluku obrazložio time da ne mogu financirati političke sadržaje, već samo programe kulturne autonomije. Takvo obrazloženje Zovko smatra skandaloznim i sramotnim.

”Ako bi pristali na getoizaciju, onda bi revizionisti i cenzori bili zadovoljni. A što bi trebali, pisati o babi Dušanki negdje na Kordunu kako plete i sjedi ispod šljive?”, pitao je Zovko.

Predsjednik HND-a naglasio je da rezanje sredstava Novostima ne bi bilo moguće bez odobrenja Vlade i premijera Andreja Plenkovića.

”Želim pitati ministricu Ninu Obuljen Koržinek što ona misli o ovoj odluci? Možda bi mogla pohvaliti Novosti kao medij s najraznovrsnijom kulturnom ponudom. Možda bi Ministarstvo moglo nadoknaditi gubitak Novostima”, kazao je.

Glavna urednica Novosti Andrea Radak napomenula je da je uređivačka politika ostala ista kao i prošle godine, a nije se mijenjalo ni vodstvo Savjeta za nacionalne manjine.

”Promijenilo se jedino to što je stigao zahtjev Domovinskog pokreta da se Novostima uskrate sredstva, pa su sredstva uskraćena”, rekla je.

Država nema pravo uskratiti financiranje nekog medija zato što se dijelu vlasti ne sviđa sadržaj tog medija, istaknula je Radak.

Svođenje kulturne autonomije na folklor i narodne običaje nazvala je nedopustivim reduciranje prava manjina.

”Ne mogu reći da odluka o uskraćivanju sredstava neće imati posljedice po naš rad. Međutim, novinarke i novinari Novosti naučili su raditi u partizanskim uvjetima. Uoči skorašnje 80. obljetnice oslobođenja, mogu vam obećati da će Novosti i dalje biti slobodni medijski teritorij i da će njegovati medijsko bratstvo srpskih i hrvatskih novinara”, poručila je.

Djelatnost javnog priopćavanja jamči se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, u kojem nema nikakvih propisa o sadržaju medija, rekao je zamjenik glavne urednice Tihomir Ponoš.

”Nema nikakvih tematskih ograničavanja. Nigdje ne piše da nema politike, da ne smije biti sporta ili vanjske politike i da sve mora bit folklor. Dapače, Savjet u svojim dokumentima podupire pisanje o politici i društvenim temama”, kazao je.

Izvršni urednik Lujo Parežanin ustvrdio je da ne postoji tema od šireg društvenog značaja, a da nije ujedno i manjinska tema.

”Pripadnici manjina jednako trebaju zaštitu radničkih prava, jednako trebaju magnetsku rezonancu na vrijeme, jednako su pod pritiskom rasta cijena stanovanja, itd.”, rekao je Parežanin.