Obrtnik koji je teško stradao i završio u bolnici, zbog čega za to vrijeme nije bio u mogućnosti uplaćivati doprinose, nakon 42 dana nema pravo na naknadu bolovanja o trošku zdravstvene blagajne, iako je inače uredni platiša svih doprinosa. Jedna je to od nelogičnosti na koje su u javnoj raspravi o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) upozorili iz Hrvatske obrtničke komore (HOK), tražeći od zakonodavca da izmjeni zakonske odredbe vezane uz plaćanje bolovanja koje smatraju diskriminirajućima, a na snazi su već godinama.

Pravo na naknadu

S ciljem rasterećenja obrtnika, HOK traži da se obrtniku omogući oslobođenje od plaćanja doprinosa i pravo na naknadu nakon 14 dana bolovanja. Također, ponovo ukazuju na problem da obrtnik koji u trenutku otvaranja bolovanja ima dug za zdravstveno osiguranje od samo 0,01 eura, ima pravo koristiti samo hitnu medicinsku pomoć, a puni opseg prava tek nakon što podmiri dug za doprinos.

– Bilo je takvih situacija. Smatramo to nepravednim jer obrtnik u toj situaciji ne može platiti dug, u bolnici je. Tek kad obitelj uspije podmiriti sve obveze, nakon 50 ili 60 dana, tek onda može realizirati svoja prava vezana uz naknadu za bolovanja. Pritom nitko ne uzima u obzir da je on redovito plaćao sve doprinose. On bi, kao i svi ostali radnici kojima poslodavac uplaćuje doprinose, trebao imati pravo na zdravstveno osiguranje neovisno o tom dugu, ističe Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.

Člankom 81. ZOZO-a propisano je da se obrtniku koji ima dug za doprinose za zdravstveno osiguranje dulje od 30 dana, ograničava korištenje prava po tom Zakonu, tako da može koristiti samo hitnu medicinsku pomoć. Propisano je i da se puni opseg prava, nakon što obrtnik podmiri dug za doprinose, uspostavlja tek od dana podmirenja doprinosa s pripadajućim kamatama.

– Kako prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju i pravo na novčanu naknadu, primjena ove odredbe diskriminira obrtnike u odnosu na ostale hrvatske građane. Primjerice, obrtniku koji nije dva mjeseca platio doprinos za zdravstveno osiguranje, pogotovo ako je nastupila bolest ili ozljeda na radu, naknada za bolovanje priznaje se tek od dana uplate duga. Smatramo da mu je potrebno pravo na naknadu priznati od dana nastupa bolesti ili ozljede, jer je upravo uz tu činjenicu vezano ostvarivanje prava na bolovanje, odnosno na odsutnost s posla zbog spriječenosti za rad uzrokovane bolešću ili ozljedom, smatra predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil, a prenosi portal Zdravljeija.hr.

Dvostruki trošak

Iz HOK-a, osim toga, traže i skraćenje razdoblja u kojem naknadu za bolovanje isplaćuje poslodavac, s postojeća 42 na 14 dana. Prema važećim odredbama ZOZO-a, obrtnici imaju pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa i pravo na naknadu tek nakon 42 dana bolovanja. Za obrtnike koji su samozaposlene osobe i koji rade sami, to znači da prvih 42 dana bolovanja nemaju prihode, ali su zakonski obvezni i dalje plaćati doprinose, podsjećaju iz Komore te traže da se obrtnika u tom vremenu oslobodi od plaćanja doprinosa i omogući pravo na naknadu nakon 14 dana bolovanja.

Upozoravaju pritom da se suočavaju s predugim razdobljem u kojem moraju isplatiti naknadu za bolovanje radniku koji je izvan rada, a drugom radniku koji preuzme njegove obveze platiti prekovremeni rad ili pak angažirati zamjenu, što je dvostruki trošak.

– Dogodilo se da je djelatnica popodne u slobodnom vremenu igrala badminton, pukla joj je Ahilova tetiva. Ostali ste bez djelatnice na šest, sedam mjeseci. Morate naći drugoga, nitko vam neće doći na tako kratku zamjenu, a toj djelatnici uz to morate platiti 42 dana bolovanja, ilustrira Mostarčić.

Podaci govore da je u Hrvatskoj najčešće trajanje bolovanja 14 dana, a kod dužih bolovanja čak 31 posto ih je u kontroli zaključeno kao neosnovano, navode u HOK-u. Poslodavci sve češće traže kontrolu bolovanja, godišnje podnesu oko 7.000 takvih zahtjeva, a to opterećuje i djelatnike HZZO-a. Dnevno je na bolovanju oko 55.000 radnika, a ako se uzme da je svako treće bolovanje neosnovano, to bi značilo da svakog dana više od 15.000 radnika nije na poslu, a nije opravdano odsutno zbog bolovanja, računaju u HOK-u i pozivaju zakonodavce da bolovanja na teret poslodavaca smanje na 14 dana. Ovom su se zahtjevu pridružili i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), tvrdeći da im postojeći sustav predstavlja financijski teret te pozivajući se na primjere Poljske, Slovenije, Češke ili Mađarske gdje poslodavci snose teret bolovanja samo za prva dva tjedna.

Ove su prijedloge, upućene u e-savjetovanje o ZOZO-u, u Ministarstvu zdravstva označili s »primljeno na znanje«. S obzirom na to da su iste zahtjeve prethodni ministri zdravstva redom odbijali, u HOK-u to smatraju ohrabrujućim znakom i nadaju se da bi konačno mogli dobiti ono što godinama traže.