Slavljenički je bilo proteklog mjeseca u Viškovu, svečanom je sjednicom proslavljen 32. rođendan Općine, a predstavljena je i monografija Općine Viškovo »Vrijeme sadašnje, vrijeme prošlo« koja prvi puta obrađuje općinu Viškovo kao jedinstvenu cjelinu obuhvaćajući sve poznate i relevantne podatke od davnina pa do danas.

Brojne uzvanike okupila je svečana sjednica, izaslanicu hrvatskog predsjednika, njegovu savjetnicu za ljudska prava i civilno društvo, Melitu Mulić, zamjenika župana PGŽ-a Petra Mamulu, bivšeg načelnika Viškova Gorana Petrca, riječkog gradonačelnika Marka Filipovića, načelnicu prijateljske općine Ernestinovo Marijanu Junušić, direktoricu TZ-a Viškovo Marinu Jurić, župnika Župe sv. Mateja Tadiju Tomkića i druge.

Kao što je i običaj, načelnica Sanja Udović prisjetila se svega ostvarenog u protekloj godini, ali i u nizu godina svoga mandata budući da su je mještani prvi puta za načelnicu Viškova izabrali 2013. godine, a i bila je zamjenica svojem prethodniku Goranu Petrcu od 2009. godine.

Udović podsjeća da je krajem kolovoza 2021. godine otvoren područni vrtić u Marčeljima za četrdesetak djece, a upravo se gradi i novi vrtić za stotinjak djece u centru Viškova, neposredno uz matični vrtić, koji će biti gotov iduće godine.

No, za budućnost najavljuje i gradnju novih vrtićkih kapaciteta, a prvi su na redu – Marinići, gdje se i čeka početak gradnje osnovne škole, za što je zadužena Županija kao osnivač. Dotakla se i prometa, podsjetivši da je u njenom načelnikovanju izgrađeno pet rotora.

Sanja Udović / Foto Općina Viškovo

– Sigurnost u prometu i protočnost prometa bili su mi prioritet kada sam postala načelnica te danas možemo reći da je prometna situacija uvelike poboljšana. Kružna raskrižja povećala su sigurnost svih sudionika u prometu, a posebice pješaka, te poboljšala protočnost.

Prometnu sliku Viškova dodatno je unaprijedila i viškovska obilaznica. U tom smjeru nastavljamo i dalje jer će vrlo skoro početi temeljita rekonstrukcija ceste Vozišće – Mavri, kaže Udović.

Ističe i da će uvijek kao načelnica, imati razumijevanja za gospodarstvenike, jer gospodarstvo je pokretač razvoja općine. Veseli je da u Viškovu ima više od 1.400 aktivnih tvrtki i obrtnika, a nada se da će ih u budućnosti biti još i više, posebno budući da je infrastrukturno opremljena i prometno povezana Radna zona Marinići što je projekt vrijedan više od 2,7 milijuna eura, od koji je 1,5 milijuna eura financirano iz EU fondova, a 210 tisuća eura preko Ministarstva regionalnog i fondova Europske unije.

A posebno je ponosna na Kuću halubajskega zvončara. Kuća je otvorena prije nešto manje od godinu dana i dosad ju je posjetilo gotovo 16 tisuća posjetitelja.

– Kao što smo i zamislili, Kuća halubajskega zvončara postala je mjesto okupljanja, druženja, razmjene iskustava i ideja, očuvanja tradicije i zajedništva. Ovdje se održavaju najraznovrsnija događanja za sve dobne kategorije, a trg ispred Kuće jedinstvena je pozornica i javni prostor kakav nismo imali pa se primjerice ljeti tamo održavaju koncerti, a zimi smo prvi put imali klizalište i uživali u adventskim događanjima, kaže Udović.

Novi projekti

Najavljuje i nove projekte, a kao prvi na redu je sportska dvorana u sklopu Sportsko-rekreacijske zone Halubjan.

– Time ćemo prvenstveno izgraditi kvalitetan prostor za sportske aktivnosti. Dodanu vrijednost dobit će i viškovska mladost jer će imati adekvatan prostor za druženje te razmjenu mišljenja i ideja. Razloga za zadovoljstvo imat će i naše brojne udruge jer će dobiti suvremeni prostor za rad, reći će Udović.

Osim dvorane, u narednom periodu, kaže, najviše energije, znanja pa i sredstava, uložit će u transformaciju centra Viškova.

– U najužem centru planiramo izgraditi nove društvene sadržaje – novu zgradu knjižnice, Dom kulture, novu zgradu općinske uprave, nove parkirališne kapacitete. Sve ovo radimo jer su mještani i dobrobit zajednice koju volimo i gradimo, meni i mojoj općinskoj upravi bili i ostaju na prvom mjestu.

Ljubavi, znanja i energije i dalje imam napretek. Takva je i općinska uprava koja je u minulim godinama stekla neprocjenjivo iskustvo, među ostalim, i u korištenju bespovratnih sredstava iz europskih i nacionalnih izvora.

U općinski proračun dosad se slilo više od 10 milijuna eura bespovratnih sredstava i financijski olakšalo realizaciju dvadesetak projekata, poručila je.

Viškovljani vole svoj kraj – gosti u Kući halubajskega zvončara na predstavljanju monografije / Foto Marko Gracin

Na kraju je zahvalila svim članicama i članovima Općinskog vijeća čiji je mandat, kao i njen završio.

– Činjenica da smo praktički sve odluke u posljednje četiri godine donijeli jednoglasno, govori da smo prevladali međusobne razlike i dobrobit Viškova stavili na prvo mjesto, zaključuje Udović.

Predsjednik Općinskog vijeća Bojan Kurelić rekao je da se u funkcionalnoj kohabitaciji vlasti i oporbe napravilo mnogo toga dobrog za zajednicu u područjima komunalnog standarda, prometa, ekologije, školstva i obrazovanja te kulture.

I, onda – vrhunac večeri, dodjela Nagrade za životno djelo Općine Viškovo koja je ove godine otišla u ruke viškovskom fotografu, umjetniku i zaljubljeniku u lokalnu baštinu Borisu Sušnju za cjelokupno postignuće u području kulture koje predstavlja izuzetan doprinos razvitku i ugledu općine.

– Kao dokumentarist svega onog što se u Viškovu događalo tijekom desetljeća, Sušanj se prometnuo u čuvara vizualnog identiteta Halubja koji je svom kraju podario ogromnu fotografsku i drugu umjetničku građu, piše u obrazloženju nagrade.

Još jedno veliko priznanje općina je dodijelila etnologinji i antropologinji Lidiji Nikočević, autorici postava Kuće halubajskega zvončara koja je proglašena počasnom mještankom Viškova, a općinsku plaketu primila je Biserka Mihajlović dugogodišnja volonterka i tajnica viškovskog Crvenog križa.

Jedinstvena cjelina

Uzvanike su svojim govorima pozdravili i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, saborski zastupnik Ivica Lukanović, zamjenik župana PGŽ-a Petar Mamula te izaslanica predsjednika RH, savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić. Svečanu sjednicu svojim je glazbenim nastupom uveličala violinistica i vokalistica Klara Sušanj uz klavirsku pratnju Ivane Marčelja.

Uz svečanu sjednicu, važan događaj je bio i promocija monografije o Viškovu, koja prvi puta obrađuje općinu Viškovo kao jedinstvenu cjelinu obuhvaćajući sve poznate i relevantne podatke od davnina pa do danas.

Autorice monografije su Marina Jurić kao voditeljica projekta, Doris Brusić i Marina Frlan Jugo, a recenzenti Daniela Jugo Superina i Ervin Dubrović. U pripremi materijala svoj veliki doprinos dali su brojni suradnici pojedinci, udruge, viškovske ustanove.

Monografija donosi presjek svih posebnosti Viškova – Sanja Udović, Marina Frlan Jugo, Marina Jurić, Danijela Jugo Superina, Denis Mladenić / Foto Marko Gracin

Članica uredništva monografije Doris Brusić, ujedno i urednica Glasnika Općine Viškovo od samih početaka, urednica Ljetopisa općine Viškovo te niza književnih i stručnih djela u izdanju Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov« kaže da je ideja o monografiji Viškova začeta prije dosta godina na inicijativu dugogodišnjeg načelnika Gorana Petrca i tadašnjeg pročelnika za kulturu Jadranka Lučića.

Dr. sc. Darinko Munić pripremio je temelj jednog budućeg kapitalnog djela, a nakon višegodišnjeg zastoja, Općina je prije nekoliko godina ponovo pokrenula projekt i direktorica Turističke zajednice Marina Jurić okupila je stručan tim koji je nastavio tamo gdje je pokojni Darinko Munić stao.

Danas dovršena, monografija čitatelju pruža informativan i jasan, ali i emocionalan, uvid u povijest Viškova.

– Posebnu vrijednost ima poglavlje koje govori o tradicijskom graditeljstvu jer osvjetljava niz zanimljivosti od tipičnih arhitektonskih elemenata do oblikovanog krajolika, kaže Doris Brusić.

Ostala poglavlja detaljno osvjetljavaju ključne aspekte ovog kraja, donoseći povijesni, društveni, vjerski, gospodarski, kulturni prikaz kao i osvrt na stanovništvo, jezik, ali i zanimljivosti poput legendi i predaja. Posebnost predstavlja i tema o Viškovu kao turističkoj destinaciji, a naglasak je stavljen i na bogatu nematerijalnu kulturnu baštinu kojom se općina Viškovo posebno ponosi.

Razgovor s mještanima

Voditeljica projekta Marina Jurić reći će da je za pripremu monografije razgovarala s mnogim mještanima i osluškivala njihove priče.

– Naš je cilj bio ostaviti budućim naraštajima materijal koji će moći nadopuniti, obogatiti i, nadam se, ukrasiti novim fotografijama i postignućima. Stvorili smo prostor za dodatna detaljnije istraživanja.

Vjerujem da će mnogima ova monografija biti i iznenađenje, što se moglo o Viškovu napisati i prikazati na 336 stranica, ali, vjerujte, imamo mi o našem mjestu mnogo reći i mnogi će i sami otkriti neke skrivene ljepote što kroz riječi što kroz fotografije – to mi je i bio cilj sačuvati i pokazati, kaže Jurić.

Na kraju je Jurić citirala Ivana Matetića Ronjgova.

– Saki neka stori svoju dužnost, saki neka svoj talent stavi va službu svojega naroda i njegove duhovne ili materijalne kulture. To i nadalje želim svima nama, rekla je Marina Jurić.

Dok harmonika ne zasope, ni pravo ni počelo / Foto Marko Gracin

Monografija u svojih 13 cjelina na više od 330 stranica govori o dubokim promjenama koje je Viškovo proživljavalo, ali i dalje proživljava.

Recenzent Ervin Dubrović istaknuo je da se radi o djelu koje bi trebalo imati svako kućanstvo u Viškovu.

– U ovoj monografiji vidljiv je izniman urednički posao jer je trebalo raznorodne tekstove biologa, geografa, etnologa, povjesničara umjetnosti »pripitomiti« i dovesti ih u primjerenu mjeru i opremiti ih fotografijama.

Mislim da je ovo knjiga više za nas koji ovdje živimo nego za daleke goste jer je iznimno informativna, obuhvatna, cjelovita s preciznim podacima i ulijeva povjerenje, rekao je.

Marina Frlan Jugo obratila se na čakavskom rekavši da je knjiga dar svima.

– Onen ki Viškovo jako dobro poznaju, onisten ki misle da ga poznaju i ki će morda nać neki kantunić da ga još malo boje obajdu i da vide i ono ča još nisu otkrili, al i sen onisten ki Viškovo još nisu upoznali i još ne znaju ono ča mi o njemu znamo, rekla je Marina Frlan Jugo.

Među najljepšima

Načelnica Općine Sanja Udović na predstavljanju monografije rekla je da nema pouzdanih podataka kada je viškovski kraj naseljen, ali da rijetki zapisi koji postoje potvrđuju da je naseljavanje i razvitak povezano s Velikom cestom, kako su je nazivali, koja je spajala Rijeku s Trstom i Ljubljanom.

Poneki se viškovski lokaliteti sporadično spominju u dokumentima iz 16. stoljeća, a s kraja 19. stoljeća sačuvan je članak iz Naše sloge u kojem piše: »Selo Sv. Matej jest maleno, ali ubavo mjestance sagrađeno na malenom brežuljku po čemu ga nazivlje okolica Viškov breg.

Neću da ga hvalim, nu mora se priznati da spada među najljepša sela Kastavštine.« U prošlosti bio je ovo poljoprivredni kraj u kojem je djelovao i značajan broj obrtnika te ugostiteljskih objekata, prenoćišta i odmorišta.

Novoformirana Općina, osnovana 15. travnja 1993. godine kao samostalna jedinica lokalne samouprave prostirala se na nešto manje od 20 kilometara kvadratnih, na prostoru na kojem je tada obitavalo 6.918 stanovnika.

– U 32 godine postojanja puno se toga promijenilo. Viškovo je prošlo rijetko viđenu transformaciju i od ruralne sredine u riječkom zaleđu postalo je mjesto sa svim osobinama koje imaju moderna i urbana središta.

Danas je to sredina s gotovo 17 tisuća stanovnika, što je čini daleko najvećom općinom u Primorsko-goranskoj županiji i, po tom pokazatelju, najvećom hrvatskom općinom, podsjetit će načelnica Udović.

Tradicija i svakodnevica

Načelnica tako ističe da, usprkos brojnim promjenama, Viškovo na svakom koraku otkriva svoju prošlost i tradiciju duboko ukorijenjenu u svakodnevicu.

– Šterne, tornice, tradicijske kuće, crkva, zvončari, sopele, običaji, Ronjgov, Baštijani, Jardas i naše drago »ča« tragovi su tih davnih dana. Na svega dvadesetak četvornih kilometara baštinimo čak četiri nematerijalna kulturna dobra pod zaštitom UNESCO-a.

Monografija koja je pred vama trajni je zapis minulih vremena i presjek svih posebnosti našeg Viškova predstavljen harmoničnim odnosom riječi i fotografije. Ona je i zahvala svim pojedincima, udrugama i ustanovama koji su dio sebe i svog djelovanja utkali u stvaranje Viškova kao moderne sredine ugodne za život, kaže načelnica.

Viškovo se ponosi i mladim pjesnikom – Patrik Host / Foto Marko Gracin

Zaključit će kako će ovogodišnja rođendana općine ostati upamćena po posebnom rođendanskom poklonu.

– Nadam se, dragi sumještani, da ćete uživati iščitavajući ovu knjigu te da ćete se iznova vraćati njezinim stranicama koje će vas uvesti u ljepote i tajne našeg voljenog Viškova, zaključuje načelnica.

Predstavljanje monografije vodila je Natali Vičić, a održan je i prigodan program u kojem su sudjelovali članovi Limene glazbe Marinići, Halubajske mažoretkinje i Halubajke, vokalni sastav CIS i Patrik Host, učenik srednje škole, mladi autor zbirke pjesama »Va duše mojoj«.

Lidija Nikočević – zvončari i promicanje ugleda Viškova

Lidija Nikočević jedna je od najzaslužnijih osoba za podizanje KHZ-a te je proglašena počasnom mještankom Viškova radi svog rada i znanstvenog djelovanja u području kulture kojim je značajno pridonijela napretku i promicanju ugleda općine, u što spadaju njene zasluge za uvrštavanje Halubajskih zvončara na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Lidija Nikočević

– Zahvalna sam svojoj etnološkoj struci koja mi je otvorila mnoga vrata, no rijetko što mi je donijelo toliko veselja kao bavljenje pokladnim običajima. Za ljubav su uvijek potrebne dvije strane, a nakon što su me isprva istrpili, Halubajski zvončari su me prihvatili kao jednu od njih, što mi je kao ženi posebna čast. Mogu reći da mi se u zreloj dobi dogodilo da sam u Viškovu dobila zavičaj, kazala je Lidija Nikočević.

Ona je i među zaslužnima što su je Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te što je taj običaj uvršten na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Osobit doprinos Biserke Mihajlović u području humanitarnog rada

Općinska plaketa za 2024. godinu dodijeljena je Biserki Mihajlović, dugogodišnjoj volonterki i tajnici viškovskog Crvenog križa za osobit doprinos u području humanitarnog rada te skrbi o djeci, starijima, bolesnima i nemoćnima na području općine.

Biserka Mihajlović

Mihajlović je u akcijama, terenskom radu, obilasku bolesnih i nemoćnih mještana Viškova aktivna od 2001. godine.

– Zahvaljujem Općinskom vijeću i Općini na nagradi, njome je prepoznat rad cijelog aktiva, a poticaj je našem daljnjem radu i težnjama za boljitak naše zajednice jer se dobro stvarno dobrim vraća, kazala je Mihajlović.

Sušnjeve fotografije trajne su uspomene na sve što Viškovo jest

Boris Sušanj, u Viškovu poznatiji kao Pužić ili samo Boro, dao je nemjerljiv doprinos fotodokumentiranja svega onog što čini Viškovo.

Boris Sušanj

– Za sve što je trebalo u Viškovu zabilježiti, Boris Sušanj je bio tu i na tome mu veliko hvala. Međutim, Boris Sušanj puno je više od fotografa i čuvara vizualnog identiteta ovog kraja.

Svoje nepresušno znanje o fotografiji i ljubav prema Viškovu prenio je i na sina Vladimira, ali i unuka Franju koji uspješno nastavljaju njegov put i stvaraju fotografije ostavljajući svima nama trajnu uspomenu na sve što Viškovo jest, poručuju iz Općine Viškovo.

Sušanj ističe da fotografira već 55 godina te koliko se u tom vremenu Viškovo promijenilo i napredovalo.

– Nekad smo na cesti igrali nogomet pa bi se svakih pola sata maknuli jer bi prošao jedan kamion, a danas pola sata moraš čekati za prijeći cestu jer je Viškovo toliko živo. Ovo me priznanje veoma ganulo, a na njemu zahvaljujem načelnici Općine i vijećnicima, a i mojoj ženi i obitelji, ovom je prilikom kazao Boris Sušanj.