Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija danas pogađa više od 280 milijuna ljudi diljem svijeta i vodeći je uzrok invaliditeta u svijetu. Znanstvenici Instituta »Ruđer Bošković« (IRB) u Zagrebu, predvođeni dr. Mateom Nikolac Perković, pokrenuli su slovensko-hrvatski multidisciplinarni istraživački projekt pod nazivom »Cirkulirajuće ekstracelularne vezikule kao prediktori antidepresivnog odgovora – Praćenje mehanizma djelovanja novih terapijskih pristupa u depresiji« (EVroPAR), koji bi mogao značajno unaprijediti razumijevanje i omogućiti personalizirano liječenje ovog složenog poremećaja. Procjenjuje se da više od sedam posto populacije EU-a pati od kronične depresije, a u Hrvatskoj ona pogađa oko 170 tisuća ljudi. Gotovo 30 posto oboljelih, nažalost, danas ne reagira na propisanu terapiju.

Glasnici tijela

Ekstracelularne vezikule, kojima se znanstvenici s »Ruđera« bave, maleni su mjehurići koje stanice otpuštaju u svoju okolinu, a u sebi nose različite molekule poput proteina, lipida, RNK i metabolita. One se, objašnjava Matea Nikolac Perković, voditeljica projekta, ponašaju poput glasnika, prenoseći informacije između središnjeg živčanog sustava i ostatka tijela, što znači da imaju ključnu ulogu u komunikaciji između stanica, pogotovo ako znamo da imaju sposobnost proći krvno-moždanu barijeru.

Upravo sposobnost ovih mjehurića da prenose informacije između mozga i periferije čini ih iznimno zanimljivim za istraživanje psihijatrijskih poremećaja. Naime, prikupljanje uzoraka iz središnjeg živčanog sustava predstavlja značajan izazov u istraživanju psihijatrijskih poremećaja. Za razliku od nekih drugih bolesti, uzimanje uzoraka cerebrospinalne tekućine rijetko je dio standardne dijagnostike kod psihijatrijskih poremećaja poput depresije i uglavnom se ne provodi.

– Prelazak krvno-moždane barijere znači da u krvi možemo pronaći vezikule koje potječu iz središnjeg živčanog sustava, što nam omogućuje pristup informacijama o procesima u mozgu bez invazivnih postupaka, ističe dr. Nikolac Perković.

U sklopu projekta znanstvenici će analizirati uzorke krvi pacijenata s depresijom prije i nakon različitih terapijskih pristupa: konvencionalne farmakoterapije duloksetinom, fototerapije ili svjetlosne terapije, transkranijalne magnetske stimulacije (TMS) i terapije esketaminom. Trenutačno dostupne terapije za depresiju, ističu znanstvenici s »Ruđera«, često se temelje na principu pokušaja i pogreške, što može biti frustrirajuće za pacijente i liječnike. Cilj projekta je identificirati promjene u vezikulama, kao specifičnim biomarkerima koji bi omogućili personalizirani pristup liječenju, odnosno pravi lijek za pravog pacijenta u pravo vrijeme.

Znanstvenici će u svom radu koristiti najsuvremenije metode za analizu metaboloma i mikro RNK profila ekstracelularnih vezikula.

Suradnja znanstvenika

– Tijekom usavršavanja u Madridu, imala sam priliku raditi na naprednim analitičkim sustavima za analizu metaboloma. Ti su sustavi sada dostupni i na Institutu »Ruđer Bošković«, unutar Centra za metabolomiku, naglašava Nikolac Perković. Za ovaj je projekt, dodaje, posebno vrijedna suradnja s kolegama iz Laboratorija za oksidacijski stres, koji vodi prof. Neven Žarković, jer zahvaljujući toj suradnji imaju pristup neophodnoj opremi za metabolomsko profiliranje. Zahvaljujući interdisciplinarnoj suradnji, znanstvenici istovremeno analiziraju različite aspekte biologije depresije, od genetike i epigenetike, do metabolizma i signalnih puteva. Tako će moći stvoriti cjelovitiju sliku o složenim mehanizmima iza depresije te odgovora organizma na terapiju.

Projekt EVroPAR je slovensko-hrvatski multidisciplinarni istraživački projekt koji objedinjuje bazično, predkliničko i kliničko istraživanje, zahvaljujući suradnji Instituta »Ruđer Bošković«, Instituta za biokemiju Medicinskog fakulteta u Ljubljani, Sveučilišne zaklade San Pablo CEU iz Španjolske, KBC-a Zagreb, Sveučilišne psihijatrijske klinike Ljubljana te slovenskog poduzeća Labena. Projekt se provodi od prosinca 2022. do studenog 2025. godine, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost, ukupnim iznosom od 155 tisuća eura. Preliminarni rezultati već ukazuju na obećavajuće smjerove istraživanja.

Masne kiseline otkrivaju stanje mozga

– Naši prvi rezultati pokazuju da postoje promjene u razinama određenih masnih kiselina kod pacijenata s depresijom u odnosu na zdrave kontrole te da razine ovise o težini simptoma. Također smo uočili da različite terapijske metode mogu imati protuupalno djelovanje, što otvara nova pitanja o ulozi upale u patogenezi depresije, otkriva voditeljica projekta Matea Nikolac Perković.

Dugoročno, znanstvenici očekuju da će identificirati nove biomarkere koji će pomoći u predviđanju terapijskog odgovora, ali i u razumijevanju bioloških procesa koji stoje iza različitih oblika depresije. Ovo bi u konačnici moglo voditi prema razvoju novih, učinkovitijih i personaliziranih terapijskih pristupa.