Na svečanom otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeni su rezultati najnovijeg istraživanja o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj, koje je provela KARIKA koja nedostaje.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske od 1.000 ispitanika u razdoblju od 1. do 20. ožujka 2025. godine.

Na pitanje: »Jeste li u proteklih godinu dana pročitali barem jednu knjigu?«, rezultat pokazuje da je u odnosu na prošlu godinu čitanost ista (2024. – 38 posto; 2025. – 37 posto), pa je zaključeno da se posljednje dvije godine zaustavio trend pada čitanosti.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje.

Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovaramo pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovaramo sa ženskom osobom (42 posto), visokoobrazovanom osobom (59 posto), osobom s višim primanjima kućanstva (41 posto) ili osobom koja živi u Istri (50 posto).

Posuđivanje i kupovanje

Pročitane knjige najčešće se ili posuđuju u knjižnici (45 posto) ili se kupuju (42 posto). Međutim, postoje razlike među čitateljima s obzirom na način nabavljanja knjiga: knjige u većoj mjeri posuđuju u knjižnici žene, najmlađi i najstariji.

Knjigu češće od ostalih kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (55 posto), visokoobrazovane osobe (51 posto), s primanjima kućanstva iznad 2.800 eura (48 posto).

Knjigu češće posuđuju od prijatelja osobe u dobi od 56 do 65 godina (35 posto), kao i one koje žive na selu (35 posto). I dalje se knjige najčešće kupuju i posuđuju u knjižnici.

U zadnjih pet godina uočava se porast broja onih koji su pročitanu knjigu dobili na poklon, dok se, s druge strane, sve manje knjige posuđuju od prijatelja.

Zadnjih nekoliko godina stagnira broj onih koji knjige kupuju. Iako je beletristika i dalje najčitanija, postoji stagnacija u interesu za ovu vrstu knjiga. Nasuprot tome, posljednjih nekoliko godina raste interes za publicistiku.

Slijede stručne knjige i priručnici, kod kojih se primjećuje trend pada čitanosti u posljednje tri godine. Beletristiku u većoj mjeri čitaju žene (65 posto) i osobe u dobi između 36 i 45 godina (64 posto).

Muškarci su skloniji publicistici (45 posto) koja je zanimljivija i onim najstarijima (48 posto). Osobe u dobi od 26 do 45 godina češće čitaju dječje knjige (16 posto), dok su stručne knjige zanimljivije visokoobrazovanima (36 posto).

Najviše se čita beletristika

Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja 3 mjeseca. U zadnjih šest godina primjećuje se stagnacija u kupovini knjiga.

Od onih koji su u zadnja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu. Osoba koja češće od prosjeka kupuje knjige je: visokoobrazovana osoba u dobi od 36 do 45 godina koja živi u kućanstvu s višim primanjima.

U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga najviše se kupuju dječje i stručne knjige, zatim publicistika te priručnici.

Iako se beletristika u posljednjih nekoliko godina čita u podjednakoj mjeri, primjećuje se porast kupovine ove vrste knjiga. S druge strane, u posljednjih nekoliko godina raste čitanost publicistike, ali se istovremeno uočava trend stagnacije njezine kupovine.

Kupovina u knjižarama ponovo je dosegnula učestalost kakva je bila prije dvije godine (55 posto). U knjižarama češće od ostalih kupuju visokoobrazovane osobe i one koje žive u Zagrebu i okolici (64 posto).

Kupovina na internetu ista je u zadnje četiri godine (20 posto), a nju u najvećoj mjeri preferiraju najmlađi i oni u dobi od 46 do 55 godina.

Broj nezainteresiranih za kupovinu knjiga smanjio se u odnosu na prošlu godinu i sada je na razini od prije 2 – 3 godine (55 posto).

Čitaju se dnevne novine

Nedostatak interesa češći je razlog nekupovanja knjiga među muškarcima (61 posto) i onima u dobi od 26 do 35 godina (71 posto).

Među najmlađima i visokoobrazovanima više je onih koji knjige ne kupuju jer ih posuđuju u knjižnici. Postoji trend rasta čitanja sadržaja na internetu (2023. – 63 posto; 2025. – 75 posto).

I dalje se najviše čitaju dnevne novine (54 posto), koje u najvećoj mjeri čitaju osobe u dobi od 36 do 55 godina (61 – 68 posto). Portali/blogovi s autorskim i kritičkim sadržajem postaju sve zanimljiviji i čita ih 33 posto populacije, češće od ostalih visokoobrazovani (48 posto).

Osim njih, visokoobrazovani više čitaju i specijalizirane e-časopise (29 posto). Blogovi i grupe na društvenim mrežama koji su posvećeni knjizi također postaju sve interesantniji, a najviše ih prate osobe u dobi od 16 do 45 godina.

Elektronička izdanja knjiga češće čitaju osobe u dobi od 16 do 25 godina. Uzimajući u obzir statističku grešku mjerenja od 3 posto, može se reći da je ove godine prvi put podjednak broj onih koji smatraju da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga (34 posto) i onih koji dijele suprotno mišljenje (32 posto).

Knjiške manifestacije

I dalje svaki peti građanin Hrvatske smatra da je internet najbolji i najučinkovitiji način kupovine knjiga. Navedeni stav izraženiji je kod visokoobrazovanih i najmlađih.

Najstariji u najmanjoj mjeri smatraju internet najboljim načinom nabavke knjiga. Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu: barem jednom godišnje promociju knjige posjeti 15 posto populacije, dok 12 posto koristi svaku priliku za posjećivanje festivala i sajmova knjiga.

Različite knjiške manifestacije motiviraju isti broj ljudi na čitanje knjiga kao i prošlih nekoliko godina: 19 posto. Posjećivanje promocija ili festivala i sajmova knjiga učestalije je kod visokoobrazovanih osoba s višim primanjima.

U odnosu na lani nepromijenjen je postotak članova knjižnica (69 posto), koji smatraju da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje je pokazalo i da u Hrvatskoj 51 posto ne čita zbog nedostatka interesa.