
povezane vijesti
U Otočcu je održana svečanost otkrivanja spomen-ploče prvome hrvatskom kralju Tomislavu, koju je u nizu predviđenih priredaba obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, upriličio ogranak Matice hrvatske u Otočcu. Ploča je postavljena u samom središtu grada u Ulici kralja Zvonimira, na zgradi u kojoj je danas ljekarna, bivšem domu nekoć ugledne i domoljubno orijentirane otočke obitelji Častek.
Na svečanosti je uvodno istaknuto kako tim događajem današnji građani Otočca i stanovnici Gacke žele, »poput naših predaka prije stotinu godina, očitovati svoj domoljubni zanos, pobuditi radost zbog pripadnosti drevnoj europskoj naciji te iskazati zahvalnost generacijama naših predaka koji su se ljubavlju i žrtvama »za krst časni i slobodu zlatnu« ugradili u našu budućnost«.
Predsjednik ogranka Matice hrvatske u Otočcu don Anđelko Zdeslav Kaćunko obrazložio je važnost toga čina u povijesnom kontekstu, naglasivši kako je za njegovo razumijevanje potrebno vratiti se stotinjak godina u prošlost.
– Proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva davni je događaj iz 1925. godine. Ideja o proslavi, potaknuta od Družbe Braće hrvatskog zmaja, pojavila se početkom 20. stoljeća, kada je Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija živjela u sklopu ugarskoga dijela Austro-Ugarske Monarhije. Isticanje tisućite obljetnice krunidbe prvoga hrvatskoga kralja, koji je uz to pobijedio Mađare, bila je dobra prigoda da se istaknu hrvatska državnost, nekadašnja samostalnost i jedinstvo svih hrvatskih zemalja, rekao je don Anđelko.
Naveo je da je proslava održana tek poslije, i to u posve drukčijim prilikama postojanja Kraljevine SHS, no »podsjećanje na nekadašnju državnost, samostalnost, posebnost te jedinstvo hrvatskih zemalja i dalje su činili temelj poruke kojom je proslava zračila«.
Naglasio je kako su brojne proslave prije sto godina imale naglašeno hrvatski predznak te su isticale postojanje nekoć slobodnoga i samostalnoga Hrvatskoga Kraljevstva i afirmirale posebnost hrvatskoga naroda i ideju vlastite države.
– Održavane u brojnim hrvatskim mjestima, proslave su obuhvatile široke slojeve hrvatskoga naroda i pridonijele su učvršćivanju nacionalne svijesti i izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. One su podizanjem brojnih spomen-obilježja i imenovanjem nebrojenih ulica i trgova imenom kralja Tomislava ostavile trajne znakove i sjećanja na tu proslavu, podsjetio je predsjednik otočkoga OMH te posvijestio da se prostor današnje Ličko-senjske županije odnosno Gospićko-senjske biskupije ne može baš pohvaliti brojnošću takvih spomena.
– Ipak s ponosom možemo istaknuti veliki spomenik kralju Tomislavu u Ogulinu te zdenac Jabuka u Sincu, ali i veliko crkveno zvono nazvano »Tomislav«, srušeno i oštećeno, ali ne i potpuno uništeno 15. rujna 1991. (koje se danas nalazi uz sakristiju otočke crkve), spomenuo je don Anđelko.
Istaknuo je da je zbog svega rečenog Hrvatski sabor, na prijedlog Braće hrvatskog zmaja i Matice hrvatske, proglasio 2025. »Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva« kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda – godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor – čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.
Nakon što je zbor Osnovne škole Zrinski i Frankopan u Otočcu, pod ravnanjem učiteljice glazbene kulture Ivane Karlušić, izveo pjesmu »Još Hrvatska ni propala«, spomen-ploču, prekrivenu hrvatskom državnom zastavom, otkrili su Angela Kranjčević, najstarija članica župnog zbora Sv. Cecilija iz Otočca, i mladi Jakov Krpan, član školskog zbora. Potom je izaslanik gospićko-senjskog biskupa mons. Marka Mede, otočki župnik i dekan don Goran Antunović predvodio su Službu riječi te blagoslovio sve građane koji se okupili na tome svečanom činu, među kojima su bili također Ernest Petry, ličko-senjski župan, predstavnici gradske vlasti te članovi braniteljskih i ostalih udruga.