RIJEKA – Kandidat Možemo za riječkoga gradonačelnika Nebojša Zelić izrazio je zabrinutost kada je riječ o zelenoj tranziciji Rijeke budući da riječka vlast godinama kasni s realizacijom brojnih projekata pa je upitna dinamika izgradnje neophodnih projekata kako bi se prilagodili klimatskim promjenama.

– Dan planeta Zemlje nosi simboliku održivog razvoja, a Rijeka može biti grad koji razumije svoju odgovornu ulogu u zaštiti okoliša, korištenju obnovljivih izvora energije i uređenju. Ali Rijeka stagnira u zelenim politikama jer ni stari projekti nisu provedeni, a novih nema na vidiku.

U travnju 2021. započela je podjela individualnih spremnika za otpad i tada je najavljeno da će se do početka 2023.godine spremnici podijeliti u sva 34 riječka mjesna odbora.

U ožujku 2025. čitamo u medijima da je sustav uveden tek u 12 mjesnih odbora. Tim tempom će nam trebati još osam godina da građani dobiju spremnike u preostalim dijelovima Rijeke. Ovo bi mogao biti projekt s rekordnim kašnjenjem od dvanaest godina.

Isto tako, nova sortirnica je izgrađena 2022. i tada je dobila uporabnu dozvolu, ali započela je s radom čak dvije godine kasnije, tek u studenom 2024. godine, podsjetio je Zelič.

On je dodao da je slična dinamika i kod jednog od većih postojećih infrastrukturnih projekata poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracija Rijeka gdje su još sredinom 2018. godine potpisani ugovori o realizaciji, a najavljeno je da će projekt trajati pet i pol godina.

– Dakle 2023. godine je trebao biti završen, a nije ni 2025. godine, u debelom je kašnjenju od dvije godine i Rijeka je raskopana na svakom koraku, a Filipović je ponosan jer živimo na gradilištu.

Samo primjera radi, kada su u sklopu ovog projekta započela kopanja u Adamićevoj, u siječnju 2024. godine, a to je već bilo kašnjenje u projektu od godinu i pol dana, najavljeno je da će ti radovi trajati do listopada iste godine. Sedam mjeseci kasnije, u travnju 2025. godine radovi u Adamićevoj još nisu gotovi.

Koliko kasne na drugim dionicama, manje prometno izloženima poput Pulca, bolje da i ne znamo, naveo je Zelič.

Kandidat Možemo za gradonačelnika osvrnuo se i na izgradnju novoga pročišćivača na Delti.

– Kašnjenja, odustajanje i problemi s izvođačima obilježili su i izgradnju pročišćivača otpadnih voda na Delti, a tek će se vidjeti kakve će probleme građanima donijeti njegovo puštanje u rad.

Primjeri takvog sustava u gradu s velikom količinom oborina i upitnom razdvojenošću oborinskih i crnih voda kod zgrada teško je pronaći. Iskustva ostalih projekata poput sortirnice i Marišćine pozivaju na oprez, kojega dosadašnja vlast nije pokazivala.

Klimatske promjene kojima svjedočimo zahtijevaju prilagodbu infrastrukture, Rijeka mora dobiti sustav obrane od bujičnih poplava, planovi postoje no njihovoj provedbi se nije pristupalo, pa niti načelno.

Sadašnja oborinska odvodnja nije i ne može biti projektirana da primi tolike količine vode, a to joj nije ni namjena, osobito ne u gradu ove konfiguracije.

Parkovi, barijere i odvodi moraju biti projektirani kako bi preusmjerili bujice i mogli primiti velike količine vode. Moramo odmah početi na tome raditi, naglasio je Zelič.

Kandidatkinja Možemo za zamjenicu riječkoga gradonačelnika Hana Paleka pojasnila je da se za dobre projekte može povući novac iz europskih fondova.

– Rijeka može postati ugodnije mjesto za život i uzor drugim gradovima u prelasku na čiste energije kojima se čuva okoliš i otvaraju nova radna mjesta.

Financijski ćemo poduprijeti startupove i postojeće tvrtke koje se bave kružnom ekonomijom, zelenim tehnologijama, poput prerade i ponovne upotrebe otpada, razvoja pametnih tehnologija i biotehnologija te digitalnih rješenja za gradove. Time će se otvarati i nova radna mjesta, navela Paleka.

Njezina je ocjena da su to teme od kojih zavisi budućnost razvoja gradova.

– U kontekstu zelenih politika planiramo uvesti zone niske emisije CO2 i štetnih plinova, odnosno područja ograničenog prometa u gradu, izgraditi više terminala za najam električnih bicikala i romobila, te pokrenuti program sufinanciranja nabavke električnih bicikala za građane.

Uspostavit ćemo i sustav nabave lokalno uzgojene hrane za vrtiće i škole, poticati lokalnu eko poljoprivredu subvencioniranjem najma štandova takvim uzgajivačima.

Istovremeno ćemo omogućiti bolje radne uvjete svim prodavačicama i prodavačima na gradskoj tržnici te ih kontinuirano poboljšavati, a u suradnji s civilnim sektorom, stvorit ćemo mrežu doniranja neprodane hrane socijalnim samoposlugama i javnim kuhinjama, najavila je Paleka.

Jednako tako, Možemo Rijeka će nastaviti s energetskom obnovom gradskih objekata, kako bi smanjili troškove korisnika i potrebu za energentima te ispitati mogućnost zamjene sustava centralnog grijanja u zgradama – lokalnim podstanicama na način koji bi omogućio korištenje ekološki i financijski dugoročno isplativijih dizalica topline.

Kandidat za zamjenika gradonačelnik Renato Stanković naglasio je da je neophodno ponovno osnovati Odjel za urbanizam.

– Sagledavat ćemo razvoj Rijeke uzimajući u obzir kontekst čitave Urbane aglomeracije Rijeka, a osim konzultacija sa stručnjacima, napokon ćemo omogućiti i široj javnosti da se uključi već na početku procesa urbanističkog planiranja.

Hitno moramo rješavati probleme s parkingom u Rijeci, stoga je pred nama projektiranje i izgradnja novih kvartovskih garaža na Podpinjolu i Krimeji, zatim Kozali i Vežici, za što smo kroz rad u Gradskom vijeću već osigurali pripremu dokumentacije, a potom i na Belvederu i Rastočinama.

Sanirat ćemo i problematične prometnice u gradu i urediti kritična raskrižja. Naš program uključuje i konačno uređenje biciklističkih staza od centra do Preluka, razvoj pješačkih zona u širem centru grada te uređenje zanemarenih kutaka ovog grada.

Vrijeme je i da se očiste pročelja riječkih zgrada i objekata od grafita, a istovremeno ćemo pokrenuti program izrade umjetničkih murala na mjestima gdje je to prikladno, najavio je Stanković.

On je dodao da će Možemo inzistirati na uređenju parka na sjevernoj Delti te na boljem povezivanju postojeće pješačke površine uz Rječinu i Mrtvi kanal s postojećim putevima uz kanjon Rječine, kako bi isti bili uređeniji, sigurniji i pristupačniji.

– Zelena područja na Pulcu, Velom vrhu, Svetom križu, Svetoj Katarini, Preluku i Martinšćici treba dodatno oplemeniti i opremiti rekreacijskom i drugom korisnom opremom. Važno je urediti zelene vrtove na trenutno neiskorištenim vertikalnim betonskim površinama, te urediti urbane vrtove u kvartovima, pogotovo kako bi se građanima s niskim primanjima i umirovljenicima omogućila veća autonomija pri nabavi hrane.

Svjesni smo da na području Rijeke većinu obalnog pojasa kontrolira Lučka uprava Rijeka, da na nekim drugim važnim lokacijama u gradu postoje različite nadležnosti, a da nas ponegdje čekaju i imovinsko-pravne prepreke.

Zbog toga ćemo neumorno raditi na sklapanju partnerstava za bolju i uspješniju Rijeku, i napokon svi zajedno osloboditi Rijeku iz dugogodišnjih okova koji su sprječavali dovršetak tranzicije i suvremeni, održivi razvoj, zaključio je Stanković.