Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u javno savjetovanje uputilo je prijedlog izmjena Prekršajnog zakona koje donose razne novosti za građane. Jedna od važnijih izmjena u tom je prijedlogu ukidanje mogućnosti da, ako se građani žale na kaznu zbog prekršaja koju dobiju i na sudu budu osuđeni, plate samo dvije trećine kazne, kao što je to bilo do sada.

Motivirati plaćanje

S obzirom na povećan broj predmeta koji se vode na prekršajnim sudovima, Ministarstvo pravosuđa ističe kako je potrebno normativnim izmjenama utjecati na smanjenje priljeva prekršajnih predmeta na sudove.

– Navedenom izmjenom okrivljenik više neće imati pogodnost da se dobrovoljnom uplatom dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom u presudi kojim se smatra da je novčana kazna u cjelini uplaćena. No, navedena će pogodnost i dalje postojati u odnosu na novčane kazne izrečene drugim odlukama, primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom. Time će se motivirati počinitelje prekršaja da plate dvije trećine novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom, odnosno da novčanu kaznu plate na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju, navodi se u prijedlogu Ministarstva.

Kako dalje navode, predloženom izmjenom ne utječe se na pravo pristupa sudu i na mogućnost podnošenja prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga o kojem će odlučivati sud koji će provesti žurni postupak i donijeti presudu protiv koje nije dopuštena žalba ako je prigovor podnesen zbog poricanja prekršaja, odnosno donijeti presudu protiv koje nije dopuštena žalba izvan rasprave ili žurnog postupka u slučaju kada je prigovor podnesen zbog izrečene kazne.

Prijedlogom novog zakona podižu se i gornje granice kazni za razne prekršaje. Tako je izmijenjen iznos novčane kazne propisane za prekršaj za fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi kao počinitelje prekršaja za koji će ovlašteni tužitelji prije pokretanja prekršajnog postupka obvezno izdati obavezni prekršajni nalog.

Dosadašnji iznos gornje granice novčane kazne od 663,61 eura zamjenjuje se iznosom od 1000 eura, čime će se omogućiti izdavanje obaveznog prekršajnog naloga za veći broj prekršaja i posljedično korištenje pogodnosti za počinitelje prekršaja da plate dvije trećine novčane kazne izrečene nalogom.

Sadržaj prigovora

– Time će se omogućiti i da se za veći broj prekršaja propisanih zakonom izda obavezni prekršajni nalog, a i za veći broj prekršaja u slučaju podnošenja prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga moći će se provesti žurni postupak ili će se presuda moći donijeti izvan rasprave ili žurnog postupka, ovisno o sadržaju prigovora, što će dovesti do ubrzanja vođenja prekršajnih postupaka pred sudovima, navodi u obrazloženju Ministarstvo.

Zbog ovoga će biti potrebno izmijeniti i gornju granicu novčane kazne za izricanje zabrane upravljanja motornim vozilom, odnosno korištenje strane dozvole za upravljanje motornim vozilom na području Hrvatske.

Povećava se i iznos gornje granice novčane kazne koja je iznosila 265,45 eura na 380 eura, za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, za prekršaj za koji se novčana kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju.

U tim slučajevima tu su i druge pogodnosti za veći broj prekršaja, naprimjer, to da se protiv počinitelja neće voditi prekršajni postupak, izrečena kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja ne smatra se osobom osuđenom za prekršaj. Iako plaćanje novčane kazne na mjestu gdje se prekršaj dogodio omogućuje prekršitelju da iskoristi određene pogodnosti, radi se samo o mogućnosti, a ne i o obvezi da novčanu kaznu plati na mjestu gdje se prekršaj dogodio ili naknadno u određenom roku.

Iznos gornje granice novčane kazne sa 132,72 eura podiže se na 300 eura za prekršaj za koji policija može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje ako tijekom nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj osobito lake naravi i da počinitelj nije prije činio slične prekršaje. Tom izmjenom povećat će se broj prekršaja za koje se može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje.

Sustav će se informatizirati

S obzirom na to da je Prekršajni zakon na snazi od 1. siječnja 2008., u prekršajnom postupku dostava odluka, podnesaka i drugih dopisa ne omogućuje se putem informacijskog sustava. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u međuvremenu je razvilo uslugu e-komunikacija, koja korisnicima omogućava elektroničku komunikaciju sa sudovima. Tako informatizacija cjelokupnog pravosudnog sustava sada zahtijeva i uvođenje e-komunikacije i u prekršajne postupke pred sudovima.