Novi Zakon o strancima koji je na snagu stupio 15. ožujka, donio je nedoumice oko zapošljavanja stranaca, konkretno dobivanja radnih dozvola na dulje od tri mjeseca za strane radnike kod poduzetnika koji u posljednjih šest mjeseci rada nisu ostvarili barem 10 tisuća eura prihoda.

Problematična odredba

Problematičnom se nova odredba pokazala kod manjih hotelskih objekata, od kojih su neki uspjeli riješiti zapošljavanje stranih radnika, dok su se neki našli u nebranom grožđu i pred sam početak sezone ne mogu do radne snage. »Kratki spoj« je nastao kod onih koji nisu odjavili fiskalnu blagajnu pa je ispalo da su cijelu zimu radili. A prihoda, jasno, niotkuda. Međutim, činjenica je i da je zakon stupio na snagu, no pravilnik koji bi brojne nedoumice riješio očekuje se tek krajem godine.

Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela (OMH), govoreći o novonastalnoj situaciji kazao je da većina malih hotela radi čitave godine, međutim, dio hotelijera u manje razvijenim destinacijama radi sezonski. Zapošljavaju mahom domaću radnu snagu, no kako je nje sve manje, zapošljavaju i strane radnike. Pojasnio je kako poduzetnik po novom, ako želi zaposliti stranca, mora dati dokaz o 10 tisuća eura prihoda u šest mjeseci, koliko je radio. Jer to je preduvjet za pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Mali hotelijeri kažu da HZZ kao dokaz je li objekt radio priznaje samo odjavu fiskalizacije, no neki od malih hotela, iako nisu radili kroz zimu, kasu nisu odjavili i to im stvara problem. Stoga traže da se kao dokaz da objekt nije radio prihvate i drugi dokumenti, primjerice da na e-Visitoru nema prijavljenih gostiju.

– S druge strane, hotelijeri će, ako na taj način ne uspiju riješiti ovu situaciju, u pravilu tražiti dozvole 3+3 mjeseca od MUP-a, s time da to opet za radnika znači određenu nesigurnost. Za očekivati je da će dio tih stranih radnika, umjesto u turizmu, posao tražiti negdje drugdje, ako im se tamo može osigurati ugovor od šest mjeseci. Također, to znači dvostruki trošak i posao i za hotelijera i za državu, odnosno MUP, čiji su djelatnici ionako preopterećeni po pitanju izdavanja radnih dozvola. A kao treće, očekujemo da se, budući da sezone počinje, ovakvim slučajevima da prioritet pri rješavanju dozvola kako bi se započelo sezonu. A onda da se do kraja godine sve nedoumice riješe pravilnikom kako bismo u iduću godinu ušli pripremljeni, pojasnio je Klarić.

Kako dokazati

Novi okvir ustvari neće puno doticati velike sustave koji rade cijele godine, već više male subjekte poput manjih hotela, ali i ugostiteljske objekte koji su sezonskog karaktera.

Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), kaže da je nejasno i kako će poduzetnik dokazivati tih famoznih 10 tisuća eura prihoda.

– Nema pravilnika koji bi dodatno tumačio zakon, a ako se netko toga pridržava, ispada da doista ne može zaposliti stranog radnika. Druga stvar je kako će poduzetnik dokazati tu vrijednost, po godišnjoj poreznoj prijavi, po obrascu PDV-a za šest mjeseci ili po nečem trećem. Dakle, pitanje je i koji je dokument pravovaljan da bi se to moglo prikazati, rekao je predsjednik Ceha ugostitelja.

I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) rekli su nam da je uvjet minimalnog prometa od 10 tisuća eura u zadnjih šest mjeseci trenutno najveće ograničenje u zapošljavanju potrebnih sezonskih radnika za velik broj tvrtki čije je poslovanje dominantno sezonsko i vezano uz turizam kao što su praonice rublja, saloni za masažu, tvrtke za animaciju i organizaciju događaja, mali ugostitelji i brojni drugi. A koji zbog ovog ograničenja mogu tražiti samo sezonske radne dozvole do 90 dana, što im, jasno, nije dovoljno.

– Iako u potpunosti razumijemo i podržavamo nastojanja zakonodavca da spriječi zlouporabe i unaprijedi sustav zapošljavanja stranih radnika, ukazujemo na činjenicu da navedeni kriterij nepravedno diskriminira niz poduzeća koja legalno, pošteno i transparentno posluju, no ne ostvaruju navedeni promet tijekom zimskih mjeseci, osobito ona u turističkom sektoru ili sezonalnog karaktera, kažu u HUP-u.

Brza reakcija

Dodaju da je njihovom brzom reakcijom riješeno dokazivanje prometa samo za one tvrtke, odnosno objekte, koji kroz fiskalizaciju mogu dokazati da su zimi bili zatvoreni.

– No, puno je poduzetnika koji su zimi otvoreni i rade s malim prometom, čisto da se sve ne zatvori, na otocima i slično, a 90 posto prometa ostvaruju u ljetnim mjesecima. Za njih se još ne vidi rješenje i HZZ tu ne može tumačiti ovaj uvjet drugačije nego li što piše u Zakonu o strancima, kažu u HUP-u.

Rekli su nam i da će i dalje inzistirati na razgovorima s nadležnim ministarstvima kako bi se ovaj problem riješio. Predložili su, kao i OMH, da se hitno razmotri određeno prijelazno rješenje kojim bi se omogućilo fleksibilnije tumačenje Zakona o strancima, tako da se u obzir uzme promet ostvaren tijekom cijele godine, a ne samo u šest mjeseci ili da se uvede izuzeće od navedenog kriterija u jasno definiranim slučajevima kao što su sezonska registracija, djelatnost usmjerena na turizam, broj zaposlenih i drugo.

– Uzimajući u obzir da se nalazimo pred samim početkom turističke sezone, kada je poduzećima nužno osigurati radnu snagu, potrebne su brze reakcije nadležnih, a dugoročno je potrebno revidirati i prilagoditi postojeće propise koji reguliraju djelatnost zapošljavanja strane radne snage i tvrtke koje se time bave, poručili su iz HUP-a.

Opravdano i nužno

U Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) smatraju da je intencija zakonodavca da spriječi zlouporabe i unaprijedi sustav zapošljavanja potpuno opravdana i nužna. Međutim, reći će i da trenutačni kriteriji dovode u nepovoljan položaj veliki broj potpuno legalnih i transparentnih poduzeća koja zbog izražene sezonalnosti hrvatskog turizma, posebice u obalnim županijama, tijekom zimskih mjeseci prirodno ostvaruju niže ili nikakve prihode.

– Zbog toga smo predložili da uvjet bude minimalni promet tijekom cijele prethodne godine. Odnosno, da se za poduzeća koja se zatvaraju tijekom zime uzimaju u obzir prihodi ostvareni tijekom vremena njihova rada, kažu.

Dodajmo da poslodavci u turističkoj branši ukazuju i na još jednu novost koja je ostala visjeti u zraku. Za svakog radnika iz trećih zemalja koje su označene kao migracijski visokorizične, trebaju dati bjanko zadužnicu u visini prosječne bruto plaće, no koliko se na terenu može čuti, to još nitko ne traži te nije jasno kod koga je poslodavci trebaju deponirati.

Ministarstvo: Onemogućili smo zlouporabe pojedinih poslodavaca

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poslali su pojašnjenje u kojem stoji kako su izmjene Zakona o strancima dodatno precizirale kriterije za odobravanje radnih dozvola sukladno potrebama tržišta rada, kako bi se spriječile zlouporabe prethodno važećih fleksibilnih odredbi.

– Novim pravilima onemogućile su se zlouporabe pojedinih poslodavaca, a s druge strane poslodavci koji uredno posluju i obavljaju gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj imaju mogućnost korištenja radnih dozvola na razdoblje i do tri godine. Poslodavci koji zapošljavaju sezonski, što prepoznaje i Zakon o radu, imaju povećan intenzitet poslovnih aktivnosti tijekom određenog dijela godine i ta sezonalnost će se uzeti u obzir u postupku izdavanja radnih dozvola. Kao i do sada, po svim otvorenim pitanjima razgovara se najprije s predstavnicima HUP-a, HGK-a i HOK-a. Napominjemo da je većina poslodavaca pravovremeno ishodila radne dozvole, početkom ove i krajem prošle godine, budući da je Zakon stupio na snagu 15. ožujka te nije dovela u pitanje poslovanje tijekom sezone. Napominjemo da i dalje za produljenje radnih dozvola i za sezonske dozvole do 90 dana nije potreban uvjet prometa, kažu u resornom ministarstvu.